Nejasnoće Fiskalizacije 2.0 – račun s rokom isporuke iz 1901. godine?!

I to je moguće: zaprimiti eRačun na kojem je naveden datumom isporuke 1. siječnja 1901. godine. Upozorila je na to Udruga Glas poduzetnika, koja je u međuvremenu i pokrenula potpisivanje peticije, tražeći odgodu fiskalizacije 2.0 za šest mjeseci.

Pitaju se pritom – ako račun “dolazi“ iz 1901. godine znači li to da plaćanje kasni čak 125 godina ili je problem u tome što takva pogreška može proći u sustavu? E-račun s pogrešnim datumom isporuke, upozoravaju u UGP-u, može imati niz posljedica.

Primjerice, navode, može se odraziti na evidentiranje računa u pogrešnom poreznom razdoblju i za posljedicu imati pogrešan obračun PDV-a. Nadalje, budi sumnju u integritet XML/UBL strukture eRačuna tijekom razmjene, a mogu se javiti i pogrešni podaci o dospijeću, opomenama te se podaci moraju ručno ispravljati.

Sve to za posljedicu ima, nastavljaju, dodatne troškove i povećani rizik za porezne obveznike. Umjesto administrativnog rasterećenja, zaključuju u UGP-u, uslijedilo je opterećenje.

Dio stručnjaka smatra da naglo uvođenje sustava bez stvarnog testiranja može predstavljati povredu načela pravne sigurnosti i legitimnih očekivanja poreznih obveznika.

Kada se promijeni način izdavanja računa i provedbe naplate, mijenja se i način na koji novac teče kroz cijelo gospodarstvo, istaknula je financijska stručnjakinja dr. sc. Dina Dogan u HTV-ovoj emisiji Studio 4. Umjesto da se, kako navodi, sustav pojednostavni i ubrza, došlo je do njegova vidljivog zagušenja.

Dogan je kao dodatni problem navela i to što u isto vrijeme u državnoj i javnoj službi traju godišnji odmori, što je, kako kaže, dodatno otežalo provedbu promjena.

U emisiji Poslovni tjedan Hrvatskog radija, zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan istaknula je kako u implementacijskom razdoblju neće biti kažnjavanja za nenamjerne pogreške poreznih obveznika.

Prema podatcima Porezne uprave, u prvih desetak dana primjene Fiskalizacije 2.0 razmijenjeno je oko 1,4 milijuna e-računa, a u sustav je uključeno više od 200 tisuća poreznih obveznika. Većina obveznika provela je potrebne tehničke pripreme, dok se značajan broj koristi besplatnim rješenjima dostupnima putem Porezne uprave.

Zbog brojnih poteškoća s kojima se susreću računovođe i njihovi klijenti – porezni obveznici, suočavaju u provedbi Fiskalizacije 2.0, Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH) sastala se s predstavnicima Porezne uprave i APIS-a.

Kako navode iz IPRH-a, nezadovoljstvo na terenu je veliko, a problemi svakodnevni. Trenutno se, prema informacijama udruge koja okuplja profesionalne računovođe, najveći problemi pojavljuju kod informacijskih posrednika.

“Jasno smo komunicirali Poreznoj upravi da su oni ti koji to trebaju rješavati s dionicima u sustavu“, poručili su iz IPRH-a.

Zatražili su i da se svaki pad sustava ili problem u aplikacijama javno objavljuje na servisnim stranicama Porezne uprave. Time bi se, naglašavaju, spriječilo da računovođe i obveznici “gube dane“ pokušavajući obaviti radnje koje u tom trenutku tehnički nisu moguće.

Ističu i to da je službena objava o nefunkcioniranju sustava ključna kao dokaz u eventualnim poreznim nadzorima, primjerice kada zbog tehničkih problema nije bilo moguće na vrijeme unijeti ili izmijeniti podatke o poslovnom prostoru.

Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske zahtijeva i hitnu izradu detaljnih pisanih korisničkih uputa. Uputa bi, ističu, trebala obuhvatiti sve statuse i moguće scenarije u slučaju uočenih odstupanja, kao i jasno pojasniti kako se takve situacije odražavaju na zakonske obveze poreznih obveznika.

Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore (HOK) zatražila je pak pojašnjenje Porezne uprave vezano uz obvezu dostave podataka o radnom vremenu poslovnog prostora u sustav za fiskalizaciju.

U upitu je istaknuto da se računi koji se plaćaju preko transakcijskog računa često izdaju i fiskaliziraju izvan radnog vremena, stoga je pitanje trebaju li takvi računi biti izuzeti iz Sustava signalizacije grešaka u fiskalizaciji?

Iz Porezne uprave odgovorili su im da obveznik fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji samostalno određuje radno vrijeme koje odgovara načinu poslovanja, a dostavlja ga u Sustav za fiskalizaciju i propisuje internim aktom. Neovisno o radnom vremenu prijavljenom u Sustav za fiskalizaciju, za svaku isporuku dobara ili izvršenu uslugu za koju postoji obveza izdavanja računa, potrebno je izdati račun, a računi koji se ostvaruju prometom u krajnjoj potrošnji moraju biti dostavljeni u Sustav za fiskalizaciju na način propisan odredbama Zakona o fiskalizaciji.

U skladu s Pravilnikom o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji izdavanje računa putem elektroničkih uređaja moguće je i ako isporuka dobara ili pružanje usluga iz opravdanog razloga završi izvan radnog vremena prijavljenog u sustav za fiskalizaciju, ističu iz Porezne uprave.