Nedostatak radne snage najveći izazov za hotelsku industriju

Pixabay.com
Hotelska recepcija, Foto: Pixabay.com

Ključni izazov za hrvatsku hotelsku industriju je radna snaga, zbog čijeg je nedostatka ove godine za turizam izdano 42.000 radnih dozvola strancima ili oko 10.000 više nego lani, a trebat će ih i dalje iako potencijala još ima na domaćem tržištu rada, poručio je s kongresa hotelijera direktor HUT-a Veljko Ostojić.

Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Hrvatska udruga turizam (HUT) organizirale su 25. kongres hotelijera, prenosi Hina.

Ostojić i predsjednik uprave najveće hotelske grupacije Valamar Riviera Željko Kukurin istaknuli su da hotelijeri snažno podržavaju novi zakon o turizmu, očekujući da riješi mnoge dileme i probleme na lokalnoj i nacionalnoj razini, a prije svega lošu strukturu smještaja u turizmu za koju se reklo da je najgora na Mediteranu.

“Nije održivo da u hotelima imamo mali udio kreveta u odnosu na njihov ukupan broj i taj problem narušava relativno dobru početnu poziciju Hrvatske za razvoj održivog turizma. Nije dovoljno ni što se zadnjih godina dosta povećala kvaliteta i broj hotela s četiri i pet zvjezdica, jer se broj kreveta u privatnom smještaju toliko uvećao da su daleko iznad hotela po udjelu, ali su daleko ispod po duljini sezone, kvaliteti i investicijama”, naglasio je Kukurin.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac čestitala je svima u turizmu na dobroj godini, kao i 30 godina postojanja udruge UPUHH, ali i na investicijama koje su ove godine u turizmu dosegnule više od 400 milijuna eura, od kojih je nastalo 14 hotela, tri kampa i nekoliko objekata u turističkim naseljima.

“Investicije se u turizmu nastavljaju, a uskoro očekujemo i prve ugovore za privatni sektor iz programa NPOO-a, u čemu je HAMAG imao važnu ulogu, i u čemu ćemo uvijek najprije podržati održive projekte. Uz to, za održivost i napredak važni su edukacija, znanje i ljudski resursi, kao i novi strateško-zakonski okvir tj. reforma sektora koja predviđa kvalitetnije upravljanje turizmom na svim razinama”, poručila je ministrica.

Slično razmišlja i predsjednik HOTREC-a (Europskog udruženja hotela, restorana i barova) Alexandros Vasilikos, dodajući da u turizmu svi trebaju biti spremni i na brze promjene koje donosi digitalizacija.

O glavnoj temi kongresa “Održivost i edukacija” govorila je direktorica Zagreb City Hotelsa Josipa Jutt Ferlan i upozorila da se u turizmu nedovoljno kvalitetno komunicira prema mladima o poslovima u tom sektoru u Hrvatskoj, pa onda oni koji završe te škole radije odlaze raditi u Irsku ili Austriju nego npr. u Dubrovnik.

O prvim dobrim najavama za iduću godinu na kongresu je govorio direktor HTZ-a Kristjan Staničić, naglasivši da se Hrvatska ove godine po fizičkim rezultatima, dolascima i noćenjima, ‘poravnala’ s rekordnom 2019. godinom te da će financijski biti i bolja.

“Očekujemo da će se na potražnju putovanja u 2024. odraziti nastavak ekonomskih previranja na našim tržištima, ali i klimatske promjene oko čega se i svjetski turizam priprema jer bi se potražnja mogla više preusmjeriti izvan vrućeg ljeta na pred i posezonu, što je nama i cilj da više promoviramo u kampanjama koje slijede. To je dobro za održivost”, iznio je Staničić.

Naveo je da je ove godine do 20. studenoga u Hrvatskoj boravilo 20,1 milijun turista, ostvarivši 106,5 milijuna noćenja, što je devet posto više odnosno jednako kao 2019. godine.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Komentari