Proteklog tjedna europski mediji objavili su da Europska komisija namjerava uvesti novu regulativu za kriptovalute, koja će između ostalog omogućiti da se tzv. “stabilne valute” (stablecoin) koje izdaju privatne kompanije s dozvolom za poslovanje u EU mogu razmjenjivati za valute koje izdaju iste privatne tvrtke u drugim jurisdikcijama izvan Europe.
Stablecoin valute u posljednje vrijeme su dobile na popularnosti jer se radi o digitalnim valutama, poput kriptovaluta kao što su Bitcoin ili Ethereum – no koje bi, barem u teoriji, trebale biti daleko stabilnije i pouzdanije jer im je vrijednost vezana za neku konvencionalnu valutu, kao što je primjerice američki dolar.
Šefica Europske središnje banke (ESB) u ponedjeljak je na sastanku s eurozastupnicima iz odbora za monetarnu politiku kritizirala stablecoin valute, rekavši da predstavljaju prijetnju za stabilnost europskog financijskog sustava, jer postoji bojazan da bi europski korisnici mogli depozite povući iz banaka i konvertirati ih u slabo reguliranu imovinu.
Kao način za borbu protiv tog potencijalnog problema, ESB već godinama zagovara stvaranje tzv. digitalnog eura, koji bi funkcionirao kao digitalni novčanik, koji bi se koristio kao sredstvo plaćanja. Digitalni euro bi jamčila ESB, a građanima bi u novčaniku bio limitiran iznos digitalnog eura. No, legislativa potrebna za uvođenje tog sustava zasad još nije na vidiku.
Što se tiče stablecoin valuta, Europska unija je 2023. usvojila regulativu za digitalnu imovinu nazvanu MiCA, po kojoj izdavatelji unutar EU moraju dobiti odobrenje regulatornih tijela za izdavanje svojih valuta, koji se nazivaju EMT (e-money tokens).
Po tim propisima, izdavatelji moraju držati većinu iznosa konvencionalne valute u europskim bankama, kao obaveznu pričuvu u slučaju da korisnici EMT-a žele zamijeniti svoje digitalne tokene za tradicionalni novac. U travnju 2024. francuski financijski regulator tražio je od Komisije pojašnjenje smiju li se takva stablecoin sredstva koja podupiru pričuve u europskim bankama razmjenjivati sa stablecoin tokenima koje ista kompanija izdaje na drugim tržištima izvan EU.
Lagarde i ESB upozoravali su na opasnost takve mogućnosti, jer bi onda vlasnici stablecoin sredstava izdanih u drugim jurisdikcijama mogli konvertirati tokene u eure i time isprazniti obavezne pričuve propisane u Europskoj uniji. Iz Europske komisije su poručili da smatraju da je takva navala “malo vjerojatna,” i da bi u takvom scenariju korisnici izvan EU konvertirali stablecoin u konvencionalnu valutu negdje izvan EU.
Po podacima Forbesa od četvrtka, tržišna kapitalizacija svih stablecoina je trenutno 236,7 milijardi dolara, iako velika većina tog iznosa otpada na Tether (USDT; 157 milijardi dolara) i USDC (61,8 milijardi dolara). Objema valutama upravljaju privatne kompanije, i obje su vezane za američki dolar.
Iako stablecoin valute nude neke prednosti, poput primjerice lakše borbe protiv pranja novca ili puno veće stabilnosti u odnosu na klasične kriptovalute, oni imaju i niz nedostataka, a i neki stablecoini su se ipak uspjeli srušiti – najpoznatiji je slučaj valute UST iza koje je stajala kompanija Terraform Labs, kad je u padu njihovih valuta Terra i Luna nestalo 40 milijardi dolara. I društvena mreža Facebook je svojedobno planirala uvesti svoj stablecoin Libru, od čega se na kraju zbog negativnih reakcija regulatora odustalo 2022. godine.
Osim u Europi stablecoini stvaraju zabrinutost i u drugim dijelovima svijeta. Portal FinExtra objavio je u četvrtak da je osam najvećih južnokorejskih banaka (KB Kookmin, Shinhan, Woori, NongHyup, IBK, Suhyup, Citibank Korea i Standard Chartered Korea) oformilo konzorcij za pokretanje stablecoina, koji bi mogao profunkcionirati već krajem 2025. ili početkom 2026., s ciljem pružanja korejske alternative već postojećim “stabilnim” digitalnim valutama koje su vezane za američki dolar, kao što su USDT i USDC.
Pročitajte još:
Kako izvještava FinExtra, korejski zakonodavci i političari zagovaraju reguliranje tržišta digitalne imovine u Koreji, u sklopu nastojanja da se smanji ovisnost o stranim digitalnim valutama i ojača korejski financijski suverenitet u trenutku kad su geopolitičke okolnosti prilično nestabilne.
Konzorcij navodno proučava dva moguća modela: po jednoj varijanti sredstvima korisnika bi raspolagale banke kao skrbnici, dok bi po drugoj digitalna valuta bila direktno vezana za bankovne depozite. U Koreji, inicijativa se koordinira u suradnji s lokalnom udrugom za blockchain OBDIA, i korejskom Institutom za financijske telekomunikacije (KFTC), neprofitnom organizacijom zaduženom za upravljanje međubankarskim sustavom plaćanja i transakcija u Južnoj Koreji.
