Članovi Uprave Jadranskog naftovoda (Janaf) Vladislav Veselica i Ivan Barbarić sa suradnicima sastali su se u četvrtak u Budimpešti s predstavnicima MOL Grupe, koje je predvodio stariji potpredsjednik Szabó Szabolcs Pál, kratko su priopćili iz Janafa.
U priopćenju navode da je sastanak stručnih timova protekao konstruktivno, te je dogovoren nastavak aktivnosti za sklapanje novog ugovora o transportu nafte za buduće razdoblje. To je treći sastanak o novom ugovoru o transportu sirove nafte prema dvije MOL-ove rafinerije – u Százhalombatti i Bratislavi, nakon prvog održanog u listopadu, te drugog u studenom ove godine.
Godišnji kapacitet hrvatskog naftovoda je 15 milijuna tona sirove nafte, dok je maksimalni kapacitet rafinerije u Százhalombatti 8,1 milijuna tona, a rafinerije u Bratislavi oko 6,2 milijuna tona.
JANAF se posredno našao u nezavidnoj situaciji, kada je u listopadu ove godine američka administracija počela provoditi sankcije Naftnoj industrije Srbije (NIS). Naime, ova je hrvatska tvrtka u većinskom državnom vlasništvu s NIS-om imala do 2026. potpisan ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte. Procjenjuje se da bi, samo do kraja godine JANAF-ov gubitak iznosio desetak milijuna eura.
Kada je JANAF zaustavio isporuku nafte NIS-u, mađarski se MOL pojavio kao alternativni pravac dobave nafte za srbijansku kompaniju pod američkim sankcijama.
U međuvremenu, SAD su 8. studenoga odobrile Mađarskoj jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija zbog korištenja ruske nafte i plina, nakon što je Orban inzistirao na njihovoj odgodi tijekom sastanka s predsjednikom Donaldom Trumpom u Washingtonu. Prošlog mjeseca, naime, Trump je nametnuo sankcije povezane s Ukrajinom ruskim naftnim tvrtkama Lukoil i Rosneft, što je prijetilo daljnjim sankcijama subjektima u zemljama koje kupuju naftu od tih tvrtki.
Rosneft i Lukoil, izravno ili neizravno, čine oko dvije trećine ruskog izvoza nafte. Kako javlja Reuters, ruski prihodi od nafte i plina, koji predstavljaju oko četvrtine ruskih saveznih prihoda, u studenom su pali za otprilike trećinu u odnosu na prethodnu godinu.
Pročitajte još:
Podsjetimo, Lukoil je u četvrtak od Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom ministarstvu financija dobio produljenje roka za prodaju imovine do 17. siječnja iduće godine.
Lukoilov međunarodni ogranak sa sjedištem u Beču vlasnik je rafinerija u Bugarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj, udjela u naftnim poljima u Kazahstanu, Uzbekistanu, Iraku, Meksiku, Gani, Egiptu i Nigeriji te mreže benzinskih postaja u 20 zemalja, uključujući i Hrvatsku i SAD. Prema nekim informacijama MOL je zainteresiran za kupnju imovine Lukoila.
