Naoružavanje Europe: Novo financiranje za obranu samo za domaće tvrtke, hrvatski proizvođači vide svoju priliku

Zemlje članice Europske unije (EU) neće moći potrošiti 150 milijardi dolara novog financiranja za obranu na američko oružje već na oružje koje je proizvedeno u Europi, predložila je Europska komisija u nastojanju da se u kontekstu povećanja sigurnosti kontinenta potakne razvoj domaće vojne industrije.

“Prijedlog Bruxellesa je zaduživanje u tom iznosu koji bi zemlje članice mogle iskoristiti za kupnju oružja, ali europskih proizvođača”, rekla je predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen pred Europskim parlamentom.

No, to se ne odnosi samo na proizvođače iz Europske unije (EU), već i na ostale bliske europske zemlje kao što su Velika Britanija, Norveška i Švicarska.

Koncept zaduživanja za oružje dobio je potporu europskih čelnika protekloga tjedna, a Von der Leyen je rekla da će predstaviti pun zakonski prijedlog prije idućeg sastanka na vrhu EU idućega tjedna.

Prijedlog će zahtijevati potporu kvalificirane većine, odnosno 55 posto država članica koje predstavljaju 65 posto ukupnog stanovništva EU. Zasad je nejasno koliko će zemalja moći iskoristiti taj novac koji će svakako ići u prilog onima čiji su troškovi zaduživanja veći od onih čitavog EU.

No, da sve neće ići tako jednostavno pokazuju razlike u viđenju između Pariza i Berlina o tome kako bi se trošio novac za obranu.

Francuska zagovara takozvanu stratešku autonomiju, odnosno restrikcije na količinu novca koji se može potrošiti izvan EU-a s posebnim fokusom na smanjenje kupnje američkog oružja.

Francuski minister za europska pitanja Benjamin Haddad je rekao da bi njegova zemlja rado da se novac EU-a uopće ne troši na američko oružje, čak i ako je ono proizvedeno pod licencom u EU-u.

Njemačka želi veću fleksibilnost, djelomično zbog velikog broja velikih europskih obrambenih tvrtki s umreženim dobavnim lancima ili partnerstvima sa zemljama kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo. Prema istraživanju objavljenom ovoga tjedna, gotovo dvije trećine oružja koje su u proteklih pet godina uvezle europske članice NATO-a došlo je iz SAD-a.

Von der Leyen, kako prenosi Financial Times, je rekla da bi se krediti trebali fokusirati na nekolicinu izabranih strateških sposobnosti i kapaciteta, kao što je zračna obrana ili dronovi, te potrošiti na ugovore koji bi trajali nekoliko godina kako bi se obrambenoj industriji pružila potrebna predvidivost.

Zemlje članice bi trebale dogovoriti zajedničke ugovore po modelu kakav je korišten za kupnju oružja i streljiva za Ukrajinu, primjerice u slučaju nabave topničkog streljiva pod inicijativom Češke.

“Jedna zemlja je preuzela vodstvo i druge su se pridružile kako bi se povećale narudžbe i smanjile cijene. To je bilo brzo i učinkovito i to je upravo ono što sada trebamo. Brzinu i veće narudžbe”, rekla je Von der Leyen.

Prijedlog Europske komisije kojim se zemljama dopušta povećanje potrošnje za obranu do 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda u iduće četiri godine, bez utjecaja te potrošnje na razinu javnog duga ili proračunskog deficita, nema zemljopisna ograničenja što, prema procjeni Bruxellesa, može potaknuti dodatnu ukupnu obrambenu potrošnju od oko 650 milijardi eura.

Zasebno, Rim predlaže europsku investicijsko-jamstvenu shemu prema kojoj bi europska jamstva od 16,7 milijardi eura mogla mobilzirati čak i do 200 milijardi eura privatnih ulaganja u pojedine sektore obrane.

Talijanski prijedlog očito odražava zabrinutost tamošnje vlade o utjecaju povećanja potrošnje na obranu na tržišni sentiment među držateljima talijanskih obveznica s obzirom na već ionako visoku razinu talijanskog javnog duga.

Hrvatske tvrtke vide priliku – organizirano predstavljanje u Bruxellesu

Razvoj situacije oko pitanja obrane u EU prepoznat je kao prilika i za hrvatsku obrambenu industriju čije su se tvrtke, okupljene u Zajednici obrambene industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), predstavile u utorak u Bruxellesu.

Kako je navedeno iz HGK, tvrtke su se predstavile relevantnim NATO agencijama, stalnim predstavništvima pri NATO-u, Europskoj obrambenoj agenciji i drugim zainteresiranim akterima.

“Hrvatska obrambena industrija je prepoznata na inozemnim tržištima. Za njezin daljnji rast i modernizaciju potrebna su dodatna ulaganja. Stoga je ovo ključan trenutak za Europu, ali i za našu obrambenu industriju. S nama je danas 27 tvrtki – spremnih za tržišno natjecanje, spremnih za inovacije. Vjerujem da će itekako znati iskoristiti priliku koja im se nudi. Hrvatska gospodarska komora radit će na učvršćivanju i daljnjem jačanju njihove pozicije”, rekao je potpredsjednik HGK za trgovinu i internacionalizaciju Igor Pokaz.

Tvrtke obrambene industrije su kroz panele i prezentacije podijelile svoja dosadašnja iskustva s financiranjem na razini Europe.

“Kada govorimo o uskoro raspoloživim sredstvima za obrambenu industriju, iako su povoljni krediti dobra stvar, za tvrtke je puno bolje po pitanju ulaganja i planiranja da se osiguraju višegodišnji ugovori. I do sada smo imali na raspolaganju sredstva kroz Europski obrambeni fond, ali ako sada očekujemo jačanje ove industrije moraju se adresirati određene administrativne prepreke. Jedan od težih uvjeta koji treba ispuniti, pogotovo ako dolazite iz ‘malih’ zemalja kao što je Hrvatska, je uvjet da je prijava morala okupiti tri tvrtke iz dvije zemlje. Pri tome bi svaka od tvrtki od resornog ministarstva svake zemlje morala ponuditi garancije o nabavi proizvoda, što je bilo jako teško izvedivo”, pojasnio je predsjednik Zajednice obrambene industrije HGK Željko Pavlin iz tvrtke HS Produkt.

Na predstavljanju je uspješno iskustvo sudjelovanja na NATO natječaju predstavila i tvrtka iz IT sektora KING ICT. Taj sektor sve više dobiva značenje u obrambenoj industriji s rješenjima kibernetičke sigurnosti.

“Kompetencije, iskustvo, bliska kultura, dobra povezanost i poznavanje jezika neke su od temeljnih prednosti hrvatskih tvrtki i stručnjaka za suradnju s međunarodnim organizacijama. Zadovoljstvo nam je još bolje predstaviti hrvatsku industriju NATO organizacijama, podijeliti naše dosadašnje iskustvo i ohrabriti hrvatske tvrtke za snažniji nastup na tom tržištu. Posebno nas veseli što smo prve korake u suradnji s NATO-om odavno napravili te je niz uspješnih projekata već iza nas, što je temelj za sjajnu dugoročnu suradnju”, rekao je voditelj Odjela za kibernetičku sigurnost KING ICT-a Nino Talian.

Predstavnik Končara, Ivan Paić je predstavio potencijale te tvrtke rekavši kako ona može doprinijeti razvoju vojnih tehnologija koje imaju dvojnu, odnosno i civilnu i vojnu namjenu.

“Stručnjaci KONČARA mogu primijeniti naše inovativne tehnologije za razvoj naprednih vojnih sustava, uključujući mikromreže i komunikacijske sustave. Sudjelovanje u međunarodnim projektima i programima, kao što su NCIA i DIANA, omogućuju KONČARU da doprinese razvoju vojnih tehnologija koje imaju dvojnu, civilno-vojnu namjenu. Ovakav doprinos ojačao bi nacionalnu sigurnost, ali i dodatno pozicionirao Hrvatsku kao važnog igrača na globalnom tržištu vojne industrije”, rekao je Paić.

Zainteresirane agencije i predstavnici institucija potencijale hrvatske obrambene industrije mogli su pregledati i kroz Katalog obrambene industrije HGK, navodi se u priopćenju HGK.