Nakon najvećeg tjednog rasta u više od godinu dana, cijene nafte padaju

Cijene nafte pale su u ponedjeljak nakon što su prošli tjedan zabilježile svoj najveći tjedni rast u više od godinu dana jer su zabrinutosti zbog prekomjerne ponude, usred slabije potražnje, pojačale zabrinutost od šireg rata na Bliskom istoku koji bi poremetio izvoz u ključnoj proizvodnoj regiji.

Terminski ugovori nafte Brent niži su za 31 cent, te iznose 77,74 američka dolara po barelu. Ugovori američke West Texas Intermediate (WTI) nafte skliznuli su 20 centi, te koštaju 74,18 dolara po barelu.

Brent je prošlog tjedna porastao za više od osam posto, podsjeća Reuters, što je najveći tjedni rast od siječnja 2023., dok je ugovor za WTI porastao za 9,1 posto na tjednoj razini, najviše od ožujka 2023., zbog očekivanja da bi Izrael mogao udariti na iransku naftnu infrastrukturu kao odgovor na iransku raketni napad na Izrael 1. listopada.

Međutim, budući da se izraelski odgovor tek razvija, neki su ulagači vjerojatno prodali terminske ugovore kako bi osigurali svoje dobitke od prošlotjednog rasta.

“Čini se da je tehničko stjecanje dobiti najlogičnije objašnjenje. Ipak, tržišta nafte sigurno će iskusiti vjetar u leđa zbog straha od izraelske odmazde Iranu, budući da se potencijalna masovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku suprotstavila rastućim pritiscima na strani potražnje”, rekla je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka u Phillip Novoj, o smanjenju cijena nafte u ponedjeljak.

Izrael je bombardirao ciljeve Hezbollaha u Libanonu i Pojasu Gaze u nedjelju uoči godišnjice Hamasovih napada na Izrael 7. listopada koji su pokrenuli trenutni rat između Izraela i militantnih skupina koje podržava Iran. Njegov ministar obrane također je rekao da su sve opcije otvorene za odmazdu protiv Irana.

ANZ Research upozorio je u ponedjeljak i da će unatoč porastu cijena nafte prošlog tjedna, utjecaj sukoba na opskrbu naftom biti relativno mali.

“Vidimo izravan napad na iranska naftna postrojenja kao najmanje vjerojatan odgovor među opcijama Izraela. Štoviše, vidjeli smo smanjeni utjecaj geopolitičkih događaja na opskrbu naftom.”, navode iz ANZ-a.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, uključujući Rusiju i Kazahstan, grupacija poznata kao OPEC+, ima milijune barela slobodnih kapaciteta budući da je posljednjih godina smanjivala proizvodnju kako bi podržala cijene usred slabe globalne potražnje.

Grupacija proizvođača ima dovoljno rezervnih naftnih kapaciteta da nadoknadi potpuni gubitak iranske opskrbe ako Izrael onesposobi postrojenja te zemlje, ali bi se borila ako Iran uzvrati udarom na instalacije svojih susjeda u Zaljevu, prema analitičarima.

Na svom posljednjem sastanku 2. listopada, OPEC+ zadržao je svoju politiku proizvodnje nafte nepromijenjenom uključujući plan za početak povećanja proizvodnje od prosinca.