Vlada je u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog Zakona o kreditnim institucijama, kojem je cilj i povećati otpornost bankarskog sustava te ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja. Također, bankama se uvodi i obaveza izrade internih metodologija utvrđivanja strukture naknada za usluge koje nude potrošačima, javlja Hina.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je istaknuo da je Zakon o kreditnim institucijama krovni zakon kojim se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
“S obzirom da se važeći zakon mijenjao osam puta, ovog puta je u cijelosti izrađen novi zakon”, kazao je Primorac.
Prijedlogom zakona u nacionalno zakonodavstvo implementiraju se i odredbe triju novih direktiva koje su izmijenile tzv. direktivu o kapitalnim zahtjevima, pri čemu se najvažnije izmjene odnose na novo uređenje u tri ključna segmenta.
“Cilj je povećati otpornost bankarskog sustava, općenito ojačati nadzor nad podružnicama iz trećih zemalja te integrirati održivost i ESG čimbenike u bonitetni okvir EU-a”, istaknuo je Primorac.
Izvijestio se i da se prijedlogom dorađuju odredbe trenutno važećeg zakona koje se odnose na zaštitu potrošača, osobito u vezi s pružanjem predugovornih informacija, objave i ažuriranja parametara promjenjive kamatne stope i dostave godišnjih obavijesti.
Uvodi se i obveza izrade internih metodologija utvrđivanja strukture naknada za usluge koje kreditne institucije imaju u ponudi za potrošače, kao i obveza njihove dostave Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), izvijestio je ministar financija.
Ostaje obveza da je kreditna institucija dužna, bez naknade, na zahtjev potrošača, u pisanom obliku na papiru ili nekom drugom trajnom mediju, te najmanje jedanput godišnje obavijestiti potrošača o stanju njegova kredita, odnosno o stanju depozita, i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
Pročitajte još:
Dužna je i posebno iskazati dospjelo nepodmireno dugovanje potrošača prema kreditnoj instituciji, informaciju o tome u kojem roku kreditna institucija šalje prvu i drugu opomenu o dugovanju.
Hrvatska narodna banka može podzakonskim propisom urediti listu aktivnosti koje je kreditna institucija u poslovanju s potrošačima dužna obavljati bez naknade.
