Najviše zaposlenih u Gradu Zagrebu, najmanje u Ličko – senjskoj županiji

Najviše ukupno zaposlenih u rujnu 2024. godine, bilo je u Gradu Zagrebu, 374.115, što čini 21,6 posto od ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Najmanje zaposlenih bilo je u Ličko-senjskoj županiji, 19.298, što je 1,1 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.

Najviše zaposlenih žena bilo je u Gradu Zagrebu, 183.041, što je 22,8 posto, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji, 8.576, što je 1,1 posto od ukupnog broja zaposlenih žena u Hrvatskoj.

U rujnu 2024. godine, u odnosu na rujan 2023. godine, broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je u svim županijama, a najviše u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 4,5 posto, navodi DZS. Broj zaposlenih žena u pravnim osobama porastao je u 20 županija, a najviše u Brodsko-posavskoj županiji, za 7,3 posto.

Za razdoblje od srpnja do rujna 2024. godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, porast broja zaposlenih u pravnim osobama ostvaren je u svim županijama, a najviše u Brodsko-posavskoj županiji, za 3,5 posto.

Broj zaposlenih žena u pravnim osobama porastao je u 20 županija, u rasponu od 0,2 posto, koliko ih je zaposleno u Međimurskoj županiji, do šest posto u Brodsko-posavskoj županiji. Pad broja zaposlenih žena evidentiran je u jednoj županiji, i to u Varaždinskoj županiji, za 0,6 posto.

„Stopa registrirane nezaposlenosti u rujnu 2024. najveća je bila u Virovitičko-podravskoj županiji, 10,5 posto, što je za 5,9 postotnih bodova više od registrirane stope nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Najmanja je bila u Istarskoj županiji, 1,7 posto, što je za 2,9 postotnih bodova manje od registrirane stope nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj“, priopćeno je iz DZS-a.

Najveća stopa registrirane nezaposlenosti za žene bila je u Virovitičko-podravskoj županiji, 12,6 posto, što je za 7,3 postotna boda više od registrirane stope nezaposlenosti za žene u Hrvatskoj. Najmanja je bila u Istarskoj županiji, 1,8 posto, što je za 3,5 postotnih bodova niže od registrirane stope nezaposlenosti za žene u Hrvatskoj.

Iz DZS-a napominju da su podaci o zaposlenima u pravnim osobama po županijama dobiveni obradom podataka iz obrasca JOPPD. Obrada je provedena prema pretežitoj djelatnosti NKD-a 2007. i mjestu prebivališta/boravišta te stoga, kako su naveli, podaci po djelatnostima nisu usporedivi s dosad objavljenim mjesečnim podacima.

U Europskoj uniji, prema podacima Europskog ureda za statistiku, Eurostata, tijekom 2023. godine je 27,1 milijuna ljudi, u dobi od 15 do 74 godine, tražilo posao, bilo zato što su bili nezaposleni, nedovoljno zaposleni ili zato što su tražili posao čak i ako nije odmah dostupan za rad.

Zastoj na tržištu rada činio je 12 posto proširene radne snage, a ovaj podatak, kako pojašnjava Eurostat, pomaže razumjeti koliko je radne snage dostupno, ali nije u potpunosti produktivno, a nizak zastoj sugerira da gospodarstvo optimalno iskorištava uloženi rad. 

Među zemljama EU sa velikim zastojima na tržištu rada u 2023. godine na prvom mjestu je Španjolska, a slijede Italija, Švedska i Grčka. Najmanji ili nizak zastoj na tržištu rada, imale su Poljska, Malta, Mađarska, Češka i Slovenija.