Bugarska – najsiromašnija zemlja u Europskoj uniji – postala je 21. članica eurozone, prestigavši tako očitije i prosperitetnije kandidate poput Poljske, Češke i Mađarske.
Za uglavnom urbane, mlade i poduzetne Bugare to je, piše BBC, optimističan i potencijalno unosan iskorak – završni potez u procesu koji je zemlju doveo u europsku glavnu struju, od članstva u NATO-u i EU, preko ulaska u schengenski prostor, a sada i uvođenja eura.
Za starije, ruralne i konzervativnije dijelove stanovništva zamjena bugarskog leva eurom izaziva strah i ogorčenje.
Lev je bio bugarska valuta još od 1881. godine, ali je od 1997. vezana uz druge europske valute, najprije uz njemačku marku, a potom uz euro.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je bugarsko stanovništvo od 6,5 milijuna ljudi otprilike napola podijeljeno napola oko uvođenja eura, a politička nestabilnost ne olakšava prijelaz.
Koalicijska vlada premijera Rosena Željazkova izgubila je glasovanje o povjerenju 11. prosinca, nakon masovnih prosvjeda protiv proračuna za 2026. godinu. Bugarska je u posljednje četiri godine održala sedam izbora, dok se osmi vjerojatno očekuju u narednim mjesecima.
Jedan euro vrijedi otprilike dva leva, točnije 1,95583. Kao odgovor na strahove javnosti da će se cijene zaokruživati naviše, uspostavljeni su razrađeni mehanizmi nadzora radi zaštite potrošača. Neke su cijene čak i zaokružene naniže pa bi tako javni prijevoz u glavnom gradu Sofiji trebao malo pojeftiniti.
Pročitajte još:
Kako će nova valuta utjecati na Bugarsku u cjelini, pitanje je koje zabrinjava sve.
Iskustva drugih zemalja nude dvije verzije, uspješni “baltički model” koji su slijedile Estonija, Latvija i Litva, a koji je kombinirao uvođenje eura s reformama za racionalizaciju administracije, poticanje ulaganja i borbu protiv korupcije. Nasuprot tome je takozvani “talijanski model”, gdje su nakon uvođenja nove uslijedile godine stagnacije.
