Već najavljeni planovi država članica Europske unije za proširenje nuklearne energije zahtijevat će goleme investicije od 241 milijarde eura, i nove financijske instrumente koji bi trebali pomoći da se ti ogromni troškovi učine manje rizičnima za privatne ulagače, priopćila je Europska komisija u petak.
Niz država Europske unije predstavilo je svoje planove za proširenje kapaciteta za proizvodnju nuklearne energije, sa sadašnjih 98 gigavata (GW) na 109 gigavata do 2050. godine, navodi Komisija u nacrtu dokumenta u kojem se analiziraju potrebna ulaganja u taj sektor, kojeg je Reuters dobio na uvid i koji bi trebao biti javno objavljen u petak tijekom dana.
Ti planovi uključuju investicije od 205 milijardi eura u izgradnju novih nuklearnih elektrana, plus 36 milijardi eura za produljenje životnog vijeka već postojećih reaktora, što bi se trebalo financirati i javnim sredstvima i privatnim ulaganjima, navodi se u nacrtu.
Iz nuklearne energije prošle je godine proizvedeno oko 24 posto cjelokupne proizvodnje električne energije u EU. Budući da nedavno pokrenuti nuklearni projekti u Europi često probijaju predviđene troškove i suočavaju se s velikim kašnjenjima i odgodama, iz Komisije kažu da je potrebno još dodatnih financijskih instrumenata kako bi se privukli privatni ulagači koje zasad odbijaju veliki investicijski rizici i veliki početni troškovi.
Kad bi se planirani novi projekti odgodili na samo pet godina, to bi dovelo do dodatnog troška od 45 milijardi eura do 2050. godine, navodi se u izvješću Komisije. “Dobar odgovor na to mogla bi biti kombinacija različitih izvora financiranja, dopunjena nekim instrumentima za smanjenje rizika,” kazali su iz Komisije.
Razne vlade država članica EU već duže vrijeme se ne mogu složiti oko pitanja treba li promicati nuklearnu energiju kao jedan od načina smanjenja emisija CO2 i postizanja ciljeva europske zelene tranzicije. U središtu tih prijepora su Francuska – koja se oslanja na nuklearne elektrane kao glavnog izvora električne energije – i Njemačka, čije su dosadašnje vlade uvijek bile protiv širenja nuklearki.
Zbog toga energetske mjere Europske unije obično ne izdvajaju posebno nuklearnu energiju u okviru europskih poticaja ili ciljeva, a iz proračuna EU ne financira se izgradnja novih nuklearnih elektrana. U nacrtu dokumenta navodi se da će Komisija i Europska investicijska banka (EIB) pokrenuti pilot program kupovine struje težak 500 milijuna eura, za kojeg će moći aplicirati i nuklearni projekti.
Pročitajte još:
Dvanaest od 27 zemalja članica EU trenutačno ima nuklearne reaktore – iako se popisu katkad dodaje i Hrvatska kao 13. država, koja nema nuklearnu elektranu na svom teritoriju, ali dijeli vlasništvo NE Krško u Sloveniji.
Francuska ima daleko najveći broj reaktora, njih 56, i iz nuklearne energije dobija preko 70 posto električne energije, što je najveći udio na cijelom svijetu. U Slovačkoj i Mađarskoj su u izgradnji novi reaktori, dok neke druge zemlje, među kojima je primjerice Poljsku, nadaju da će uskoro izgraditi svoje prve nuklearne elektrane.
Hrvatska i Slovenija već neko vrijeme razmišljaju o izgradnji jednog ili dva dodatna reaktora u NE Krško, koji bi po posljednjim procjenama mogli koštati 7,5 do 10 milijardi eura. No odluka o tome ne očekuje se prije 2026. ili 2027. godine.
