Kineska tvornička aktivnost u travnju je imala najveći pad u posljednjih 16 mjeseci, vidi se iz ankete objavljene u srijedu, što će vrlo vjerojatno potaknuti nove pozive vladi da državnim poticajima pomogne ekonomiji, jer je prijetnja američkih carina prekinula krhki oporavak koji je trajao tek dva mjeseca.
Rezultati ankete u suprotnosti su s tvrdnjama kineskih dužnosnika da je to drugo najveće svjetsko gospodarstvo dovoljno dobro pozicionirano da predbrodi trgovinski šok američkih carina, te upućuje na zaključak da domaća potražnja ostaje slaba, a vlasnici tvornica se muče s pronalaženjem drugih inozemnih tržišta.
Proizvođači su u očekivanju uvođenja carina, koje stupaju na snagu početkom svibnja, povečali količine i ubrzali pošiljke za izvoz, no kako se bliži početak naplate carina dokinulo je tu strategiju i stvorilo pritisak na vladu da se konačno okrene planiranom zaokretu kineskog gospodarstva.
Kineski službenih indeks menadžera u nabavi (PMI) pao je na 49,0 u travnju, u odnosu na 50,5 u ožujku, navodi kineski državni zavod za statistiku (NBS), što je najniža razina još od prosinca 2023. godine, te niže od medijana prognoza analitičara od 49,8 iz ankete Reutersa. Neproizvodni PMI, koji uključuje usluge i građevinarstvo, pao je na 50,4 sa 50,8, no još uvijek se drži iznad 50 bodova koji označavaju granicu između pada i rasta.
“Oštar pad PMI indeksa vjerojatno pretjerano odražava efekte carina, zbog negativnog raspoloženja – ali ipak upućuje na to da kinesko gospodarstvo dolazi pod sve veći pritisak uslijed slabljenja vanjske potražnje. Iako vlada povećava fiskalnu podršku ekonomiji, malo je vjerojatno kako će to u cijelosti nadoknaditi usporavanje rasta, te očekujemo da će kinesko gospodarstvo ove godine rasti za samo 3,5 posto,” rekao je u komentaru Zichun Huang, analitičar za Kinu iz Capital Economics.
Huang dodaje da negativnost koju osjećaju ispitanici iz ankete “vjerojatno preuveličava efekt carina,” ali i da je “indeks novih izvoznih narudžbi pao na najnižu razinu od travnja 2012. godine, ako se ne računaju disrupcije zbog pandemije Covida-19.”
Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju 145 posto nameta na uvoz kineske robe došla je u posebno teškom trenutku za Kinu koja se već neko vrijeme bori s deflacijom zbog slabašnog rasta prihoda i dugotrajne krize na tržištu nekretnina.
Kina se nakon pandemije uglavnom oslanjala na izvoz o kojem je ovisio krhki gospodarski oporavak, te je tek krajem prošle godine počela poduzimati mjere za snažnije poticanje domaće potrošnje. Zhao Qinghe, statističar NBS-a, pad tvorničke aktivnosti uglavnom pripisuje “naglim promjenama u vanjskim okolnostima,” u bilješci koja je priložena službenom priopćenju.
U drugom istraživanju privatnog sektora, koje je također objavljeno u srijedu, vidi se nagli pad novih izvoznih narudžbi, te općenito usporavanje proizvodnih aktivnosti. Vrijednost kineskog yuana je nakon objave podataka blago pala u odnosu na dolar, budući da se radi o prvim podacima nakon Trumpove objave koji upućuju na štetu za kinesko gospodarstvo.
Kina je u više navrata poricala da želi pregovarati sa SAD-om o ukidanju carina, i čini se da umjesto toga računa da će Washington napraviti prvi potez. Peking je zbog toga ubrzao ovogodišnje planirane državne poticaje, kako bi se ublažila šteta od gubitka, barem privremeno, najvećeg kupca kineske robe.
“Očekujemo da će PMI proizvodnje opet imati negativnu stopu u svibnju, no smatramo da će se povećati na oko 49,5, potaknuto povećanjem držvnih mjera za poticanje stabilnog rasta,” rekao je Wang Qing, glavni makroanalitičar kompanije Oriental Jincheng. Dodao je da bi zbog pogoršanja okolnosti moglo biti potrebno daljnje snižavanje kamatnih stopa, te da bi se zakonom propisane rezerve komercijalnih banaka mogle sniziti.
Pročitajte još:
Potpredsjednik kineskog državnog tijela za ekonomsko planiranje izjavio je u ponedjeljak da će državna komisija za reforme NDRC u drugom kvartalu godine predstaviti nove mjere, u skladu s “prevladavajućim gospodarskim uvjetima u tom razdoblju.” To je uslijedilo nakon obećanja politbiroa Kineske komunističke stranke u petak da će pružiti potpore svim kompanijama i radnicima koji su najviše pogođeni američkim carinama.
Opći konsenzus promatrača jest da će drugi trgovinski rat sa SAD-om značajno opteretiti ekonomski rast, iako Zhao Chenxin iz NDRC-a i dalje tvrdi da će Kina ostvariti zacrtani cilj gospodarskog rasta od oko 5 posto za 2025. godinu. Međunarodni monetarni fond i banke Goldman Sachs i UBS nedavno su revidirali svoje prognoze gospodarskog rasta za Kinu tijekom 2025. i 2026., zbog efekta američkih carina, i u svim analizama očekuje se da će kinesko gospodarstvo imati manji rast od tog cilja.
Jedan odgovor
Ma sumnjam da ce to njih i malo pokolebati