Nafta neznatno poskupjela zbog mogućih američkih izuzeća od carina na automobile i rasta kineskog uvoza sirove nafte

Pixabay.com
Naftna spremišta, Foto: Pixabay.com

Cijene nafte u utorak su blago porasle, potaknute najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućim izuzećima od carina te oporavkom kineskog uvoza sirove nafte uoči očekivanog smanjenja iranske ponude.

Terminski ugovori za Brent naftu skuplji su za 12 centi i iznose 65 dolara (oko 61 euro) po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta skuplja za 13 centi, te se njome trguje po cijeni od 61,66 dolar (oko 57,80 eura).

„Trump je odobrio izuzeća od carina na elektroniku i najavio moguće ublažavanje carina na automobile, što se tumači kao korak unatrag u odnosu na prethodno najavljene carine, čime se pruža određeno olakšanje za rizičnu imovinu, uključujući naftu. Međutim, rast dionica i roba povezanih s gospodarskim rastom je upitan, s obzirom na nepredvidivost njegove politike“, izjavila je neovisna tržišna analitičarka Tina Teng.

U posljednjem preokretu trgovinskog rata koji vodi Trump, najavljena je mogućnost izmjene carina od 25 posto na uvoz automobila i autodijelova iz Meksika, Kanade i drugih zemalja.

Promjenjiva američka trgovinska politika stvara neizvjesnost na globalnom tržištu nafte, navodi Reuters, i navela je OPEC da u ponedjeljak prvi put od prosinca snizi procjenu potražnje.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) blago je u ponedjeljak snizila prognozu rasta svjetske potražnje za naftom u ovoj godini, istaknuvši da bi najavljene američke carine trebale zakočiti gospodarsku aktivnost.

Potražnja za naftom porast će ove godine za 1,3 milijuna barela dnevno, izračunali su u OPEC-u, snizivši dosadašnju procjenu za 150 tisuća barela dnevno. I u 2026. očekuju rast potražnje za 1,3 milijuna barela dnevno, slabiji za 150 tisuća barela dnevno no što su pokazivale dosadašnje prognoze.

„Tržište trenutačno pokušava probaviti brze promjene u politici carina, istovremeno ih balansirajući s nuklearnim pregovorima između SAD-a i Irana. Jasno je da je tržište više fokusirano na carine i njihov utjecaj na potražnju za naftom“, naveli su analitičari ING-a u bilješci u utorak.

Podršku cijenama dala je i objava u ponedjeljak prema kojoj je kineski uvoz sirove nafte u ožujku porastao za gotovo pet posto u odnosu na godinu ranije, jer je pojačan uvoz iranske nafte u očekivanju strožeg američkog provođenja sankcija.

Kazahstan je u ponedjeljak objavio da je njegova proizvodnja nafte u prva dva tjedna travnja smanjena za tri posto u odnosu na ožujak, čime je potvrđeno prethodno izvješće Reutersa, iako je proizvodnja i dalje iznad kvote dogovorene u sklopu OPEC+ sporazuma.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari