Nafta jeftinija zbog manjih zabrinutosti oko ruskih isporuka

Pixabay.com
Naftna platforma, Foto: Pixabay.com

Cijene nafte u ponedjeljak su niže jer Sjedinjene Države nisu pojačale pritisak na Rusiju da okonča rat u Ukrajini dodatnim mjerama za ometanje ruskog izvoza nafte, nakon što su se predsjednici dviju zemalja sastali u petak.

Terminski ugovori za Brent sirovu naftu jeftiniji su za 26 centi i iznose 65,59 američkih dolara (60,28 eura) po barelu. Američkom WTI sirovom naftom trgovalo se po cijeni od 62,62 dolara (57,56 eura) po barelu, što je jeftinije za 18 centi.

Američki predsjednik Donald Trump sastao se u petak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci te se pokazao usklađenijim s Moskvom u pogledu postizanja mirovnog sporazuma, umjesto primarnog inzistiranja na prekidu vatre.

Trump je izjavio u petak i da zasad ne treba odmah razmatrati uvođenje odmazdnih carina zemljama poput Kine zbog kupovine ruske nafte, ali da bi to mogao učiniti „za dva ili tri tjedna“, prenosi CNBC, čime su ublažene zabrinutosti oko poremećaja u opskrbi iz Rusije.

Kina, najveći svjetski uvoznik nafte, ujedno je i najveći kupac ruske nafte, a slijedi je Indija.

„Primarno su bile u fokusu sekundarne carine usmjerene na ključne uvoznike ruske energije, a predsjednik Trump je doista naznačio da će pauzirati s daljnjim mjerama na tom planu, barem kada je riječ o Kini,“ napisala je Helima Croft, analitičarka RBC Capitala, u bilješci.

„Status quo zasad ostaje uglavnom nepromijenjen“, dodala je Croft, naglasivši da Moskva neće odustati od teritorijalnih zahtjeva, dok će Ukrajina i pojedini europski čelnici odbaciti dogovor o zemlji za mir.

Trump će se tijekom dana sastati i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i europskim čelnicima kako bi pokušao brzo postići mirovni dogovor kojim bi se završio najsmrtonosniji rat u Europi u posljednjih 80 godina.

Investitori također pomno prate izjave predsjednika američkih Federalnih rezervi Jeromea Powella na skupu u Jackson Holeu ovog tjedna, tražeći naznake o smjeru smanjenja kamatnih stopa koje bi mogle potaknuti nova rekordna kretanja na burzama.

„Vjerojatno će ostati suzdržan i oslonjen na buduće podatke, posebice s obzirom na to da nas očekuje još jedan izvještaj o zaposlenosti i inflaciji (CPI) prije sjednice FOMC-a 17. rujna,“ naveo je Tony Sycamore, analitičar IG Marketsa, u bilješci.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari