Cijene nafte porasle su na azijskom tržištu rano u petak i na putu su trećeg uzastopnog tjedna rasta zbog hladnih vremenskih uvjeta u dijelovima SAD-a i Europe, što je povećalo potražnju za gorivom.
Terminski ugovori za Brent naftu porasli su za 69 centi te su iznosili 77,61 američkih dolara (72,80 eura) po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta skuplja je za 66 centi, te iznosi 74,58 dolara (69,87 eura).
U posljednja tri tjedna, zaključno s 10. siječnjem, cijena Brenta porasla je za više od šest posto, dok je WTI zabilježio rast veći od sedam posto.
Analitičari JPMorgana pripisuju rast zabrinutosti zbog poremećaja u opskrbi uzrokovanih sve strožim sankcijama protiv Rusije i Irana, niskim zalihama nafte, hladnim vremenskim uvjetima u mnogim dijelovima SAD-a i Europe te boljim izgledima zbog kineskih poticajnih mjera, navodi Reuters.
Američki meteorološki ured predviđa ispodprosječne temperature za središnje i istočne dijelove zemlje. Mnogi dijelovi Europe također su pogođeni ekstremnom hladnoćom, a očekuje se da će početak godine ostati hladniji od prosjeka, što bi prema procjenama analitičara JPMorgana moglo dodatno povećati potražnju.
„Očekujemo značajan godišnji rast globalne potražnje za naftom od 1,6 milijuna barela dnevno u prvom kvartalu 2025., prvenstveno zbog potražnje za loživim uljem, kerozinom i ukapljenim naftnim plinom (LPG),” navodi se u bilješci JPMorgana u petak.
U međuvremenu, premija ugovora za Brent naftu s isporukom u narednom mjesecu u odnosu na ugovor sa šestomjesečnom isporukom ovog je tjedna dosegla najvišu razinu od kolovoza, što potencijalno ukazuje na zategnutost opskrbe u uvjetima rastuće potražnje.
Shell je u srijedu upozorio na slabije rezultate za četvrto tromjesečje. Cijene nafte porasle su unatoč šest tjedana uzastopnog jačanja američkog dolara, što obično negativno utječe na cijene jer čini kupovinu nafte skupljom izvan SAD-a.
Pročitajte još:
Opskrba bi se mogla dodatno smanjiti budući da se očekuje da će američki predsjednik Joe Biden ovog tjedna najaviti nove sankcije usmjerene na rusko gospodarstvo kako bi se podržali ukrajinski ratni napori protiv Moskve prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. siječnja. Dosadašnje sankcije uglavnom su ciljale naftnu industriju Rusije.
„Neizvjesnost oko toga koliko će Trump biti oštar prema Iranu pruža određenu podršku. Azijski kupci već istražuju alternativne vrste nafte iz Bliskog istoka, budući da šire sankcije protiv Rusije i Irana otežavaju ovaj tok nafte,” navode analitičari ING-a u bilješci u petak.
