Spajanje dobrih ideja i novaca koji bi takve ideje podržali je jedna od najzahtjevnijih zadaća u poslovnom životu i zbog toga svaka prilika u kojoj se može dobiti dobra informacija o tome na koja vrata pokucati je iznimno dragocjena.
Upravo je to cilj prve Innovate Split konferencije koju je organizirao Tehnološki park Split kao stjecište start-up tvrtki koje su u potrazi za razvojnim i tržišnim dokazivanjem u sredini koja je gospodarski uglavnom orijentirana na turizam i trgovinu.
“Ideja konferencije, za koju se nadamo da će postati tradicionalna, je da poduzetnici i start-up tvrtke koje djeluju iz Tehnološkog parka Split dobiju i na ovaj način prigodu svoje ideje predstaviti prema van. Želimo da imaju mogućnost iskomunicirati svoje poslovanje, teškoće na koje nailaze te dobre stvari koje rade. Umjetna inteligencija je sada u svijetu dominantna stvar i također treba vidjeti kako se naši poduzetnici nose s time. Neki su u to debelo zagrizli, neki još nisu. Ono što vidimo u ovih godinu dana rada s njima je da im je veliki izazov izlazak na tržište”, kazao je za Financije.hr direktor Razvojne agencije Split (Rast) Goran Batinić.
Agencija Rast upravlja Tehnološkim parkom Split koji je formalno profunkcionirao prije godinu dana.
Konferencija se, inače, održava u okviru programa HAMAG-BICRO akceleratora osmišljenog za poticanje razvoja novoosnovanih poduzeća i inovativnih rješenja.
“Mislim da je jako bitan za nas i element decentralizacije poduzetničkog duha budući da puno toga ide prema Zagrebu, a na ovaj način pokazujemo da se nešto događa i u Splitu, pa i u drugim gradovima, Dakle, cilj je da potaknemo ostanak talenata”, istaknuo je Batinić.
Batinić je posebno napomenuo u sklopu konferencije važnost sastanka predstavnika tehnoloških parkova u Hrvatskoj te susjednih zemalja Bosne i Hercegovine i Crne Gore kojemu je cilj razraditi najbolje načine za jačanje međusobne suradnje i razvoja eko-sustava ovakvih inicijativa u regiji.
“Mi smo premala regija gledano globalno i umrežavanje je jako bitno”, ustvrdio je Batinić.
Konferencija je obuhvatila više panela na kojima se razgovaralo kako lansirati dobru poslovnu ideju i dovesti je do investicije, što se događa s digitalnom transformacijom u uslužnim djelatnostima, kako razvijati održiva inovativna rješenja, kako razvijati lokalne start-up sustave te što je najbolji put ka komercijalizaciji istraživanja i inovativnosti.
Dobar tim te broj i prepoznatljivost onih koji su koristili neko inovativno rješenje na samom početku je jedna od bitnijih referenci za put ka investitorima, odnosno prikupljanju novaca za daljnji razvoj, jedan je od zaključaka konferencije.
Tim više, kako je kazao Ante Gojsalić iz start-up tvrtke SplxAI, jer nerijetko sami investitori nemaju potpuno jasnu ideju u što točno ulažu novac.
Na panelu o digitalnoj transformaciji moglo se čuti kako, premda svijest raste, još je uvijek potrebno educirati manje i srednje tvrtke o tome koje su sve mogućnosti u prihvaćanju digitalnih rješenja i o koristima koje može pružiti umjetna inteligencija.
Ivan Lovrić iz start-up tvrtke Workspace je pak napomenuo da je za male i srednje tvrtke jako bitno imati dobro posložene poslovne procese jer nikakva tehnologija neće pomoći ako to nije slučaj. Drugim riječima, digitalna transformacija je nadgradnja na dobro postavljen poslovni model.
Po njegovoj ocjeni, za uspješnu digitalizaciju poslovanja tvrtki treba imati dugoročnog partnera, a ne samo dobavljača softvera.
Neno Dodig, direktor start-up tvrtke Apex Academy, kazao je da ima dosta tvrtki koje žele koristiti umjetnu inteligenciju, no ne znaju točno koji bi bio najbolji način, a nekad je možda bolje za konkretni slučaj digitalizacije iskoristiti neko softversko rješenje.
Kod razvoja tvrtki koje se bave inovativnim radom na hardverskim rješenjima važno je dokazati kvalitetu proizvoda njegovim testiranjem u okviru lokalne sredine i onda krenuti na ostala tržišta, zaključak je panela o održivim inovacijama.
Iz kuta gledanja investitora problem područja srednje i istočne Europe je velika fragmentiranost tržišta.
Pročitajte još:
“To je problem i kada se gleda cijela Europa u usporedbi sa SAD-om, pa je onda logično i da to još više dolazi do izražaja u srednjoj i istočnoj Europi. Osim toga, donekle i nedostaje glad korisnika usluga budući da je u Europi veća sklonost trošiti ili ulagati novac u imovinu, a manje u usluge”, ocijenio je Dalibor Marjanović iz fonda rizičnog kapitala Vesna Deep Tech.
Još jedan dodatni problem ili izazov je manjak kapitala koji služi za poticanje rasta i širenja uspješnih tvrtki, kazao je Cosmin Ochisor iz fonda Gapminder koji je krenuo iz Rumunjske i snažno je fokusiran na srednju i istočnu Europu.
Unatoč tim problemima investitori su ocijenili da regija ima snažan bazen talenata i da je perspektiva ulaganja u inovativne tvrtke jako dobra.
