Godišnji skup na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji razotkrio je suprotstavljene vizije Zapada. Dok je američki državni tajnik Rubio pozvao Europu da pomogne u spašavanju zajedničke civilizacije, Kaja Kallas je sugerirala da Europu ne treba spašavati. Godišnji skup okupio je najviše američke, ukrajinske i europske diplomatske delegacije, s fokusom na transatlantske odnose. Trodnevni razgovori naglasili su dvije suprotstavljene vizije Zapada, onoga što on predstavlja i njegovih vrijednosti.
Američki državni tajnik Marco Rubio pozvao je Europu da pomogne u spašavanju Zapada kao zajedničke civilizacije, dok se glavna europska diplomatkinja Kaja Kallas usprotivila rekavši da EU ne treba spašavanje. U međuvremenu, predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Europljane da se dogovore o datumu kako bi Ukrajina bila “tehnički spremna” za pridruživanje bloku 2027. godine. Brojni svjetski čelnici i ministri održali su govore, a slijedi pregled nekih od najznačajnih izjava.
Europski čelnici pribojavali su se prije Rubiovog govora, nadajući se da se neće ponoviti prošlogodišnji žestoki napad na kontinent koji je na istom mjestu izrekao potpredsjednik J. D. Vance, a napetosti su i dalje visoke nakon nedavnih prijetnji američkog predsjednika da će silom preuzeti kontrolu nad Grenlandom. Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je: „Ne želimo da saveznici racionaliziraju narušeni status quo umjesto da se suoče s onim što je potrebno da se on popravi, jer mi u Americi nemamo interesa biti pristojni i uredni čuvari upravljanog propadanja Zapada“. Iako je Rubio usvojio blaži ton u usporedbi s Vanceom, njegova poruka išla je u istom smjeru: Zapad se suočava s civilizacijskim padom zbog loše osmišljenih politika koje proizlaze iz klimatskog “kulta” i masovnih migracija. I treba ga spasiti.
Ono što je bilo drugačije bio je Rubiov poziv Europljanima da se pridruže SAD-u, opisujući Washington kao “dijete Europe” i potvrđujući da je njegova sudbina “i uvijek će biti isprepletena” s Europom.
Visoki predstavnik Kallas odbacio je narativ o Europskoj uniji koju treba spasiti. „Suprotno onome što neki kažu, probuđena, dekadentna Europa ne suočava se s civilizacijskim brisanjem“ u referenci na kontroverzni dokument američke strategije nacionalne sigurnosti objavljen prošle godine u kojem se poziva izvješće da preokrene smjer ključnih politika od klime do migracija.
Zelenski: Odsutnost Europe iz mirovnih pregovora je ‘velika pogreška’
„Europa praktički nije prisutna za stolom. To je po mom mišljenju velika pogreška. I mi, mislim, mi Ukrajinci pokušavamo u potpunosti uključiti Europu u proces kako bi se uzeli u obzir interesi i glas Europe. To je vrlo važno“, rekao je u subotu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Zelenski je novinarima rekao da će Putin pokušati podijeliti i vladati “vrlo koordiniranom” Europom, iako je pohvalio Macrona zbog transparentnosti u vezi s razgovorima i njihovom prirodom. Francuski predsjednik rekao je na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji da će Europa morati u potpunosti redizajnirati svoj sigurnosni okvir suočen s agresivnom Rusijom.
Merz: Svjetski poredak kakav poznajemo više ne postoji
Ruska invazija na Ukrajinu u punom opsegu, nepoštene trgovinske prakse i nasilničko ponašanje Kine te sve više omalovažavajuće ponašanje SAD-a prema dugogodišnjim saveznicima i multinacionalnim institucijama potpuno preoblikuju geopolitičke uloge. Za njemačkog kancelara Merza, međunarodni poredak temeljen na pravilima koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata u kojem je Zapad govorio jednim glasom pod vodstvom SAD-a je gotov i vratila se “politika velikih sila” sa svojim “oštrim i često nepredvidivim pravilima”. „Ali bojim se da to moramo reći još oštrijim riječima: Ovaj poredak, koliko god manjkav bio čak i u svom vrhuncu, više ne postoji“, rekao je u petak njemački kancelar Friedrich Merz. Upozorio je da u ovom novom dobu europska “sloboda više nije zagarantirana” te da će “morati pokazati čvrstoću i odlučnost da tu slobodu potvrdi”.
Macron: Francuska u dijalogu s Njemačkom o nuklearnom kišobranu
Nuklearno odvraćanje – koje SAD uglavnom osigurava Europi – među je temama o kojima se sve više raspravlja dok Europa prvi put od kraja Hladnog rata preispituje svoju nuklearnu doktrinu. Remont je dijelom potaknut sumnjama u buduću predanost Washingtona europskoj sigurnosti. „Pokrenuli smo strateški dijalog s kancelarom Merzom i (drugim) europskim čelnicima kako bismo vidjeli kako možemo artikulirati našu nacionalnu doktrinu“ o nuklearnom odvraćanju, rekao je u petak francuski predsjednik Emmanuel Macron. „Ovaj dijalog je važan jer je način artikuliranja nuklearnog odvraćanja u holističkom pristupu obrani i sigurnosti. Ovo je način stvaranja konvergencije u našem strateškom pristupu između Njemačke i Francuske“, dodao je.
Trump je optužio Europu da ne čini dovoljno za vlastitu obranu, prijetio je upotrebom vojne sile za preuzimanje Grenlanda od Danske, saveznice NATO-a, te jasno dao do znanja da SAD želi djelomično povući svoju imovinu iz Europe kako bi se okrenuo drugim prijetnjama. Dok se čini da Njemačka ozbiljno gleda na ponudu iz Pariza, druge zemlje EU nisu toliko uvjerene.
Španjolski premijer Pedro Sánchez, koji se pozicionirao kao progresivni glas protiv Trumpa, iskoristio je svoj govor na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji kako bi upozorio na ponovno nuklearno naoružavanje. Rekao je da je nuklearno odvraćanje “previše skup i rizičan” način izbjegavanja sukoba te da “sustav koji zahtijeva nula pogrešaka i stalne korekcije kako bi se izbjeglo uništenje nije jamstvo, već kockanje”.
Danski premijer: Trumpova ‘želja’ za Grenlandom ‘potpuno ista’
Trump je prošli mjesec izjavio da je spreman silom preuzeti kontrolu nad prostranim arktičkim otokom Grenlandom, prijeteći carinama nekoliko europskih zemalja koje su poslale nekoliko desetaka vojnika na Grenland. Spor je izazvao diplomatsku prepirku i strahove da je NATO savez pred raspadom. „Ne, nažalost ne. Mislim da je želja američkog predsjednika potpuno ista“, rekla je danska premijerka Mette Frederiksen u subotu upitana jesu li napetosti oko Grenlanda u potpunosti deeskalirane nakon posredovanja NATO-a.
Sporazum o “okviru za budući dogovor za Grenland” postignut između Trumpa i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea doveo je do deeskalacije odnosa sa SAD-om, Grenlandom i Danskom od prošlog mjeseca kada su započeli trilateralne razgovore. Saveznici NATO-a u međuvremenu su se složili pokrenuti pojačanu aktivnost budnosti na krajnjem sjeveru, nazvanu Arctic Sentry. Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen u međuvremenu je pritisak na svoj otok opisao kao “neprihvatljiv”, a trenutačni trilateralni proces kao “prvi pravi korak”.
Von der Leyen: Klauzulu o međusobnoj obrani EU treba revidirati
„Vjerujem da je došlo vrijeme da se oživi europska klauzula o međusobnoj obrani. Međusobna obrana nije opcionalna za EU. To je obveza unutar našeg vlastitog Ugovora – članka 42(7)“, rekla je u subotu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. EU je pokrenuo program vrijedan 800 milijardi eura za jačanje svoje obrambene spremnosti prije 2030. godine suočen s mogućim napadom Rusije i sumnjama u predanost SAD-a kolektivnoj obrani NATO-a prema članku 5.
Pročitajte još:
Članak 42.7 bloka navodi da “ako je zemlja EU žrtva oružane agresije na svom teritoriju, ostale zemlje EU imaju obvezu pomoći joj i pružiti joj podršku svim sredstvima u svojoj moći”, ali se uglavnom smatra manje moćnom od svog ekvivalenta u NATO-u. Moćna vojna sila Washingtona služi kao snažno odvraćanje za savez.
Von der Leyen je rekla da će Članak 42.7 imati težinu samo ako je izgrađen na povjerenju i sposobnostima, a uvjeti klauzule još uvijek se smatraju labavo definiranim. U svom govoru usmjerenom na obranu, također je pozvala na brže donošenje odluka u EU o pitanjima vezanim uz obranu i na više partnerstava s trećim partnerima, posebno s Ujedinjenim Kraljevstvom.
