Države Centralne Europe imaju ograničen fiskalni prostor za neutraliziranje gospodarskog udara od američkih carina, s obzirom na visoke razine proračunskih deficita u većem dijelu te regije koja uvelike ovisi o izvozu. Zbog toga bi zemlje iz te regije trebale naći nove pokretače rasta, u situaciji kad cijela globalna ekonomija prolazi kroz velike potrese, kazali su analitičari iz Moody’s Analytics u utorak.
Unatoč niskoj razini direktnog izvozu u SAD, središnja Europa spada među područja Europske unije koja najviše ovise o globalnoj trgovini, a izvoz robe kao udio ukupne proizvodnje kreće se od 75,5 posto u Slovačkoj do 39,4 posto u Poljskoj – značajno iznad prosjeka EU od 34,2 posto.
Američke carine su pogoršale ekonomske prognoze za cijelu Europu, a povećale su opasnost od recesije i smanjile izgleda za ekonomski rast u Češkoj, Rumunjskoj i Mađarskoj, rekao je za Reuters Gaurav Ganguly, koji se bavi ekonomskim istraživanjima regije EMEA u Moody ‘s Analytics. Radi se o analitičkoj kući koja je odvojena od agencije Moody’s koja dodjeljuje kreditne rejtinge.
“SAD se povlači u izolacionizam. To stavlja ogroman pritisak na globalno gospodarstvo, a posebice na zemlje koje su izložene globalnom trgovinskom sustavu i koje su se oslanjale na trgovinu kao glavni pokretač rasta… Za ove zemlje vrlo je važno da pronađu nova izvozna tržišta, nove partnere, nove pokretače rasta,” rekao je Ganguly.
Pokušaji da se to napravi mogli bi uključivati promoviranje izvoza, sklapanje novih trgovinskih i investicijskih saveza, promicanje novih industrija, ili privlačenje stranih investicija. “Političko i carinsko okruženje su takvi da stvaraju vrlo velike strukturne probleme za rast… Ako te zemlje to ne riješe, dobit će neke srednjoročne probleme, a ne samo kratkoročne zastoje.” dodaje Ganguly.
Rat u Ukrajini, povećana potrošnja za obranu i izbori svi su pridonijeli većem zaduživanju u središnjoj Europi, pa su tako Poljska i Rumunjska, najveća gospodarstva u toj regiji, prošle godine nagomilale najveće proračunske deficite od svih 27 članica EU.
“Čini se da u Poljskoj ima puno rigidnosti u javnoj potrošnji, što stvara ogroman pritisak na pokušaje fiskalne konsolidacije na rashodovnoj strani,” kaže Ganguly, dodavši da Poljska mora uložiti veći napor da njeni proklamirani ciljevi nižeg deficita ostanu vjerodostojni.
Iako je razina zaduženosti u Poljskoj i Rumunjskoj još uvijek ispod prosjeka EU, troškovi poljske otplate dugova kao postotak proizvodnje udvostručili su se od 2021. naovamo, dok se iznos kojeg Rumunjska mora plaćati za kamate povećao za jedan postotni bod, na 2,3 posto rumunjske proizvodnje.
Ganguly kaže da je “znatno zabrinutiji” za Rumunjsku, gdje se deficit prošle godine povećao na 9,3 posto proizvodnje, premašivši čak i razine u vrijeme pandemije Covida-19. Podaci za prvo tromjesečje ove godine objavljeni prošlog tjedna pokazuju daljnje povećanje duga na godišnjoj razini.
Pročitajte još:
“Ako rumunjska vlada vrlo hitno ne poduzme korake na povećanju fiskalne konsolidacije, onda ćemo, posebice s obzirom na lošije izglede za rast, sigurno vidjeti pogoršanje proračunskog deficita i za 2025. i 2026. godinu,” kaže Ganguly, i predviđa da će deficit ove godine iznositi 8,4 posto proizvodnje i 7,1 posto 2026. godine.
Iako je Mađarska uspjela smanjiti svoj proračunski deficit prošle godine, iako se mora nositi s najvećim iznosima za kamate u cijeloj EU, vlada u Budimpešti nastavlja s velikim rezanjem poreza na dohodak uoči izbora 2026. godine, čak i u trenutku kad su ugroženi ekonomski rast i kad postoji opasnost od visoke inflacije.
