U drugom tromjesečju MOL Grupa ostvarila je dobit prije oporezivanja od 236 milijuna američkih dolara odnosno oko 214,76 milijuna eura, što predstavlja smanjenje od 56 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Usporavanje regionalnog makroekonomskog okruženja negativno je utjecalo na rezultate u drugom tromjesečju, no to je ublaženo visokom razinom proizvodnje u djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, snažnim volumenima u djelatnosti Rafinerija i marketinga te rastom u djelatnosti Usluga kupcima, priopćeno je iz ove kompanije.
„Geopolitičke napetosti i regionalni makroekonomski izazovi značajno su utjecali na naše poslovanje; međutim, naš integrirani poslovni model pomogao nam je ublažiti te učinke. Na temelju rezultata u prvoj polovici godine potvrdili smo naše smjernice za 2025., iako su rizici za njihovo ostvarenje povećani zbog rasta volatilnosti vanjskih uvjeta od veljače, kada smo iznijeli svoja očekivanja. Također, potrebno je i interno unaprijediti učinkovitost, zbog čega smo pokrenuli sveobuhvatan program u rafinerijskoj djelatnosti koji ima za cilj godišnje poboljšanje od 500 milijuna USD. To ne samo da ublažava učinak pogoršanog makrookruženja, već donosi dodatnih 200 milijuna USD EBITDA-e djelatnosti Rafinerija i marketinga nakon 2027. kroz niz novih mjera koje još nisu uključene u strategiju“, rekao je između ostalog predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor MOL Grupe Zsolt Hernádi.
Istakao je i da MOL grupa dodatno produbljuje stratešku suradnju s azerbajdžanskim i kazahstanskim partnerima, što im omogućuje važne korake u zajedničkom istraživanju i proizvodnji te u diverzifikaciji sirove nafte.
„Preuzeli smo stratešku ulogu ulagača u obnovi Sveučilišta za tehnologiju i ekonomiju u Budimpešti, čime jačamo naše inovacijske kapacitete te obrazujemo i privlačimo inženjere s najsuvremenijim znanjem – to je ključni korak za budućnost MOL Grupe“, rekao je Hernádi.
Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina zabilježila je smanjenje rezultata u odnosu na prethodno tromjesečje, budući da su i cijene nafte i plina imale dvoznamenkasti pad u drugom tromjesečju.
Proizvodnja je ostala na visokoj razini s prosječnih 93,5 tisuća barela ekvivalenta nafte dnevno u drugom tromjesečju 2025., u gornjoj polovici predviđenog raspona od 92 do 94 nafte dnevno, uz blagi tromjesečni pad zbog slabijeg učinka inozemnih polja. Istodobno su potpisani ključni uvjeti sa SOCAR-om za ulazak u kopnena istraživanja u regiji Shamakhi-Gobustan u Azerbajdžanu, gdje je MOL operater sa 65 posto udjela.
Djelatnost Rafinerija i marketinga zabilježila je smanjenje rezultata u odnosu na prošlu godinu, jer je usporavanje regionalnog gospodarstva pritisnulo cijene, ali su snažna proizvodnja i prodajni volumeni – najveći u posljednjih deset godina – uvelike ublažili učinak pada marži. Petrokemikalije i dalje bilježe gubitke zbog nastavka pada potražnje, koja se još nije oporavila.
Usluge kružnog gospodarstva zabilježile su negativnu EBITDA-u od deset milijuna dolara odnosno oko 9,1 milijun eura zbog sezonski viših operativnih troškova. Plinsko poslovanje zabilježilo je pad EBITDA-e u odnosu na prethodnu godinu, unatoč snažnoj potražnji za uslugama transporta, što je u skladu s okruženjem nižih tarifa.
Usluge kupcima nastavile su s rastom, podržane snažnom sezonom i u segmentu goriva i ne-goriva, unatoč izazovnom makroekonomskom okruženju u ključnim zemljama. Marže na gorivo nastavile su jačati na rumunjskom i hrvatskom tržištu, dok su pozitivni trendovi rasta segmenta ne-goriva i dalje prisutni. Koncept Fresh Corner proširen je na željezničke stanice i restorane u vlakovima, a mreža je do kraja drugog tromjesečja 2025. narasla na 1.356 maloprodajnih mjesta, što je porast od jedan posto u odnosu na prethodno tromjesečje i sedam posto na godišnjoj razini.
Ina Grupa ostvarila dobit
Ina Grupa je u prvom polugodištu ove godine poslovala s neto dobiti od 54,3 milijuna eura, što je za 21 posto više nego u istom razdoblju lani, navodi se u financijskom izvješću objavljenom u srijedu, u kojem se konstatira i da su rezultati bili bolji u odnosu na prvo polugodište 2024. ponajviše zbog rasta cijena prirodnog plina, većeg obujma prodaje segmenta Usluga kupcima i maloprodaje te većih marža ne-goriva.
Neto prihod od prodaje, kako je objavljeno potkraj srpnja, iznosio je 1,84 milijarde eura ili pet posto više nego godinu dana ranije. CCS EBITDA bez jednokratnih stavki iznosila je 188 milijuna eura, što je povećanje od 18 posto u odnosu na prvo polugodište 2024. Neto dug je iznosio 451 milijuna eura uz omjer duga i kapitala od 23 posto.
Predsjednica Uprave Ine, Zsuzsanna Ortutay, istaknula je da su u prvoj polovini ove godine ostvarili stabilne poslovne rezultate u svim djelatnostima. Tako, navela je, u Istraživanju i proizvodnji nafte i plina nastavili su s naporima povećanja proizvodnje kako bi ublažili prirodni pad proizvodnje u Hrvatskoj.
“Nadovezujući se na lanjski niz otkrića plina i nafte, ostvarili smo još jednu važnu prekretnicu podnošenjem obavijesti o komercijalnom otkriću plina za istražnu bušotinu Obradovci-5 na istražnom prostoru Drava-03. Dodatno, u srpnju smo započeli novu proizvodnju plina na polju Jamarice kod Novske, čime smo dodatno ojačali naš domaći proizvodni portfelj”, navela je Ortutay.
Pročitajte još:
Dodala je i da je poslovanje u Rafineriji Rijeka ostalo stabilno, dok je projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka napredovao do 96 posto dovršenosti. Podsjetila je i da su potpisali ugovor kojim će početi izgradnja hidrauličke barijere ispod riječke rafinerije, s ciljem sprječavanja onečišćenja mora i unaprjeđenja sigurnosti rada rafinerije.
Kako je najavila, taj projekt sanacije morskog dna, vrijedan šest milijuna eura, planira se dovršiti u sljedeće dvije godine, a puna implementacija očekuje se do 2027., čime će se dugoročno riješiti izazovi povezani s povijesnim onečišćenjima.
INA, d.d.
Avenija Većeslava Holjevca 10, 10000, Zagreb, Hrvatska
3.816.257.417,50 (2024.)
2.931 (2024.)
