Uravnoteženje cijena električne energije u Europskoj uniji (EU) jedna je od ključnih energetskih zadaća koju je pred sebe stavio Bruxelles, a poboljšanje stanja elektroenergetske mreže je jedna od najvažnijih karika u lancu poteza koji bi do tog cilja trebali dovesti. Za početak, sniženje cijena struje općenito, kako bi europsko gospodarstvo postalo konkurentnije na globalnoj razini, bitna je zadaća za godinu koja tek što nije počela.
Portugalska ministrica za energetiku i okoliš Maria de Graça Carvalho, koja je bila koordinirala političke razgovore u EU o zakonu o tržištu električne energije, smatra da će za ostvarenje toga cilja biti nužno osigurati ravnopravnu tržišnu utakmicu za sve zemlje članice.
To tek naizgled zvuči nelogično u društvu zemalja koje su dio saveza čija je jedna od glavnih poluga izjednačena tržišna utakmica, no zajedničko energetsko tržište je cilj koji se pokazao tvrdim orahom i očito podrazumijeva dugotrajan proces nastajanja.
Po riječima Carvalho, nikako nije niti bi bio dobar način doći do jeftinije struje umjetnim mjerama u nekoj zemlji jer bi to neizbježno imalo učinak davanja nepoštene tržišne prednosti vlastitom gospodarstvu u odnosu na druge članice EU-a.
Napominje pritom da bi bilo kakva potpora vlada energetskim tvrtkama morala podrazumijevati jasna i transparentna pravila kako ne bi došlo do kršenja ravnopravnog tržišnog natjecanja, a Europska komisija to treba nadzirati.
“To je nešto što nas brine jer države koje mogu snažnije investirati u elektroenergetski sustav kroz javne financije umjetno snižavaju cijenu struje i time pomažu svojim industrijama više no drugi”, kazala je Carvalho u razgovoru za Euronews.
Portugal je, inače, zemlja koja sudjeluje u tri od osam energetskih projekata koje je izdvojio Bruxelles za jačanje otpornosti elektroenergetske infrastrukture u EU do 2040. godine i snižavanje cijena energije. To su dvije interkonekcije za električnu energiju preko Pirineja i jedan projekt za zeleni vodik kojim bi trebalo spojiti Portugal i Njemačku.
Ideja svih tih projekata je osigurati puno snažniji protok električne energije među zemljama članicama i povećati prihvat energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetsku mrežu. Za ostvarenje tih ciljeva trebat će značajan dio novaca osigurati kroz javne financije za što su neke zemlje bolje pozicionirane od drugih.
Skupina zemalja članica koja uključuje Austriju, Belgiju, Češku, Estoniju, Finsku, Francusku, Grčku, Irsku, Luksemburg, Nizozemsku, Španjolsku i Portugal nedavno su se odlučile snažnije angažirati na tome da se osigura da energetske subvencije u pojedinim zemljama ne naruše ravnopravno tržišno natjecanje.
Bruxelles je predvidio da će za modernizaciju elektroenergetske mreže u EU do 2040. godine trebati 1,2 bilijuna eura.
“Mali dio toga dolazi iz europskih fondova i to me zabrinjava”, rekla je Carvalho.
Navela je da u Portugalu investicije utječu na cijene koje plaćaju potrošači, pa svaki put kada se odobri neka infrastrukturna investicija treba voditi računa i o tome koliko će se to osjetiti na džepovima potrošača.
“Stoga što se više oslanjamo na europska sredstva to će se investicije manje osjetiti na cijenama energije”, ustvrdila je portugalska ministrica.
Neke države žele promicati investicije u elektroenergetski sustav preko takozvanih PPA (Power Purchase Agreement) ugovora koji jamče stabilnost cijene električne energije za kupce i proizvođače.
Pročitajte još:
“Kao što je navedeno u izvješću o tržištu električne energije u EU, mora se nadzirati količina takvih ugovora za koje garantira država kako bi se izbjegle distorzije ravnopravnog tržišnog natjecanja”, smatra Carvalho.
Portugal je, inače, zemlja koja je u prošloj godini 71 posto struje dobivala iz obnovljivih izvora, odnosno iz hidroenergije, sunca i vjetra. No, istodobno tu zemlju muči zastarjela elektroenergetska mreža.
Lisabon ima desetogodišnji plan investicija u prijenosnu mrežu vrijedan četiri milijarde eura. Ono što je velika briga kako za Portugal tako i za Španjosku je slaba elektroenergetska povezanost preko Pirineja s ostatkom Europe.
Hrvatski plan razvoja prijenosne mreže do 2034. godine predviđa da je potrebno investirati 2,53 milijardi eura.
