Vrijeme je da Europa ubrza i osnaži integraciju – starenje, klimatske promjene i globalna fragmentacija su najveći izazovi

U organizaciji ECB-a u Bruxellesu je protekli tjedan govor održao Alfred Kammer, direktor MMF-a za Europu, čije vam najbitnije dijelove prenosimo.

Seminar se održao dvije godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, velikog energetskog šoka i pojave podijeljenije globalne ekonomije. Prema Kammeru Europa je uspješno prebrodila ovo burno razdoblje, a sada je došlo do mekog prizemljenja.

U svom govoru, u središte pozornosti je stavio ono što bi moglo biti temeljniji problem Europe: održati oporavak i podići svoje još uvijek slabe srednjoročne izglede za rast.

Oporavak Europe je na dobrom putu

Ovdje je započela važna nova rasprava o nacrtu budućeg modela rasta Europe. Prije samo dva tjedna objavljena su dva važna izvješća. “Puno više od tržišta”[1] Enrica Lette i “Razvoj europskih tržišta kapitala za financiranje budućnosti”[2] Christiana Noyera na uvjerljiv način ocrtavaju argumente za integriraniju, zeleniju i inkluzivniju Europu.

U današnjem govoru navest ću ono što vidimo kao glavni izazov rasta Europe; pružiti vam procjene onoga što se reformama potencijalno može postići; i ocrtati što Europa treba učiniti kako bi iskoristila ove potencijalne dobitke.

Dopustite mi da počnem s dobrim vijestima.

Oporavak Europe, potaknut domaćom potražnjom, čvrsto je na pravom putu. Najnoviji podaci o BDP-u za europodručje pokazuju rast malo iznad očekivanja, pri čemu su sva velika gospodarstva ostvarila malo bolje rezultate od očekivanih u našim Regionalnim gospodarskim izgledima za travanj 2024.

Oporavak je potaknut poboljšanjem potrošačkog i poslovnog raspoloženja. Prihode kućanstava podupiru otporna tržišta rada koja su pomogla oporavku prihoda.

U mnogim zemljama dezinflacija se nastavila i utire put smanjenju kamatnih stopa. Od travnja 2024. ukupna inflacija u europodručju ostala je stabilna na 2,4 posto. Usporila se i temeljna inflacija.

Unatoč ovim pozitivnim vijestima, stope inflacije i dalje su visoke u nekoliko europskih zemalja, što zahtijeva pažljiv i odmjeren pristup relaksaciji monetarne politike.

Predviđamo da će ECB smanjiti svoju referentnu stopu počevši od lipnja uz smanjenje od 25 baznih bodova svakog tromjesečja dok ne postigne neutralan stav od 2,5 posto u rujnu 2025. To se čini prikladnim prema našem osnovnom scenariju.

U zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe također predstoji smanjenje stopa. Ali dezinflacija mora ići dalje. Zbog toga će monetarna politika morati ostati čvrsta dulje vrijeme.

Na kraju, ukratko o fiskalnoj politici. Trenutačni oporavak također pruža priliku za ambiciozniju fiskalnu konsolidaciju. Tržišta rada su tijesna, omjeri javnog duga su porasli, a proizvodne razlike su u mnogim zemljama blizu nule. Iz tih razloga preporučujemo manje smanjenje deficita nego što je trenutno predviđeno za 2024.-25.

Dok Europi sada ide bolje, duboki strukturni izazovi — starenje, klimatske promjene i globalna fragmentacija — čekaju. Nažalost, Europa u ovo razdoblje ne ulazi s pozicije ekonomske snage.

Kritična slabost Europe: niska produktivnost

Razine prihoda u Europi ispod su globalne granice. U usporedbi sa Sjedinjenim Državama, prosječni dohodak po stanovniku u EU je oko jedne trećine niži nego u Sjedinjenim Državama. Taj je jaz velik i povećao se tijekom posljednja dva desetljeća, čak i za mnoga bogatija gospodarstva.

Prema sadašnjim politikama, malo je vjerojatno da će se ovaj jaz smanjiti u narednim desetljećima.

Primarni čimbenik razlike u dohotku sa Sjedinjenim Državama je niža produktivnost u Europi. Manji dio kapitala EU-a i input rada objašnjavaju oko jednu trećinu razlike. Međutim, najveći dio razlike – gotovo 70 posto – može se pripisati nižoj produktivnosti. Usporedba je istinita ako se koriste precizniji podaci, kao što su skupni broj radnih sati.

Taj se obrazac također odražava u podacima na razini poduzeća. Od 2005. američka poduzeća stalno nadmašuju europska poduzeća, a jaz u produktivnosti se još više produbio nakon 2014.

Ekonomska integracija podiže prihode…

Što Europa može učiniti? Put do većeg rasta može voditi kroz jedinstveno tržište.

Nedavna studija MMF-a otkriva da bi smanjenje preostalih prepreka jedinstvenom tržištu roba i usluga za 10 posto moglo dugoročno povećati europsku proizvodnju za čak 7 postotnih bodova.

Trgovinska integracija u EU još uvijek je samo djelić razine zabilježene među državama SAD-a. Trgovina uslugama, posebice u prijevozu, distribuciji i logistici, i dalje je ograničena.

Ta se tržišta moraju otvoriti kako bi se povećali poticaji za poboljšanje produktivnosti.

Tamo gdje su otvorena tržišta, usklađeni propisi, niže administrativne i pravne prepreke te pojednostavljene trgovinske procedure također se smanjuju troškovi poslovanja. Bolja granična infrastruktura, kao što su transport, ICT, energija i financijska plaćanja unutar Europe mogli bi povećati europsku trgovinu i prihode za oko 1,6 posto dugoročno.

…i pomaže u borbi protiv globalnih rizika fragmentacije

Jačanje jedinstvenog tržišta u ovim dimenzijama ne samo da će pomoći rastu – to je i pravi odgovor na geoekonomsku fragmentaciju jer jača otpornost. Kada europski trgovinski partneri sve više koriste politike usmjerene prema unutra i protekcionističke politike, najbolji odgovor za Europu je smanjiti svoje unutarnje prepreke i ostvariti potencijal svog velikog tržišta.

Doista, Europa je u jedinstvenom položaju među glavnim globalnim blokovima. Dok su SAD specijalizirane za inovacije, a Kina za proizvodnju, Europa ima sposobnosti u oba područja: inovira i ima pristupačne proizvodne lokacije. Ovo srednje mjesto Europi nudi prednost koja joj omogućuje rast usprkos rastućim pritiscima fragmentacije.

Integracija tržišta također pomaže energetskoj sigurnosti

Još jedna prednost dublje integriranog jedinstvenog tržišta je energetska sigurnost. Od ruske invazije na Ukrajinu, europske potrebe za energetskom sigurnošću su porasle. U nadolazećoj studiji otkrivamo da bi integracija poboljšala energetsku sigurnost duž dvije dimenzije: sigurnosti opskrbe i ekonomske otpornosti.

Poučan je primjer tržišta električne energije. Dublja integracija povećala bi trgovinu električnom energijom između europskih zemalja. Iako bi veća trgovina električnom energijom povećala ovisnost o uvozu, smanjila bi zemljopisnu koncentraciju uvoza energije među neeuropskim dobavljačima. Zemlje također postaju manje osjetljive na poremećaje u opskrbi energijom jer cijene energije, a time i izdaci za energiju padaju.

Slijepi rat subvencijama smanjio bi prihode…

Uz slobodnu trgovinu, jedinstveno tržište ima još dvije ključne dimenzije — kapital i rad — koje su također ključne za rast i otpornost Europe. Ali prije nego što pređem na to, dopustite mi da ukratko raspravim kako ne rješavati rascjepkanost kada je riječ o subvencijama.

Uključivanje u utrku za subvencije kao odgovor na globalni val industrijske politike čini više štete nego koristi. Provedba politika koje nisu koordinirane diljem Europske unije mogla bi ozbiljno narušiti integritet jedinstvenog tržišta. To bi moglo negativno utjecati na države članice i u konačnici usporiti rast produktivnosti.

Međutim, postoji zabrinjavajući trend. Od početka COVID-a, broj mjera subvencija koje su uvele zemlje EU-a, a koje štetno utječu na druge članice, porastao je za više od 50 posto. U predstojećem radu otkrili smo da nacionalne državne potpore stvaraju veće gubitke u zapošljavanju i prihodima za konkurente nego dobitke koje generiraju primatelji. Učinci mogu biti još pogubniji ako mjere potaknu politike milo za drago među vladama.

…Predlaže se pažljivo korištenje državne potpore, po mogućnosti zajedno

To ne znači da nema prostora za subvencije.

U slučajevima dobro identificiranih vanjskih učinaka, subvencije mogu poboljšati blagostanje. Europa već ima alate za rješavanje vanjskih učinaka uz očuvanje jednakih uvjeta jedinstvenog tržišta. Primjeri uključuju poreze na ugljik ili sustave naknada za korištenje infrastrukture za ceste i mrežne usluge. Ali zemlje ne bi trebale ići same. Trebali bi ih rasporediti na razini EU-a kako bi povećali dobitke.

Naposljetku, u situacijama u kojima strateški razlozi dolaze u obzir, poput onih povezanih s gospodarskom ili nacionalnom sigurnošću, subvencije se moraju primjenjivati s preciznošću. One bi trebale biti usko ciljane. To osigurava da ne postanu preskupe i da ne ugroze konkurentsko okruženje.

Povećanje produktivnosti i konkurentnosti također zahtijeva bolju integraciju tržišta kapitala i rada

Što još Europa može učiniti kako bi postigla brži rast produktivnosti?

Dopustite mi da se odmaknem i prvo priznam da se europski deficit produktivnosti proteže kroz sektore i tvrtke.

Udio europskih visokoproduktivnih sektora u ukupnoj proizvodnji (10 posto) iznosi oko jedne četvrtine udjela u Sjedinjenim Državama (44 posto), dok je udio niskoproduktivnih djelatnosti u Europi puno veći nego u Sjedinjenim Državama .

Kako bi povećala produktivnost, Europa zahtijeva više ili veće tvrtke na granici produktivnosti. Također mora podići srednje produktivne tvrtke do visokih performansi i omogućiti niskoproduktivnim tvrtkama da sustignu ili naprave mjesta za visokoproduktivne tvrtke koje nude bolje plaćene poslove.

Unapređenje unije tržišta kapitala

Unija tržišta kapitala ključna je za kataliziranje rasta produktivnosti u cijelom spektru tvrtki.

Doista, za Europu stvaranje istinske unije tržišta kapitala ne znači mobilizirati više štednje. S neograničenim pristupom globalnoj i europskoj štednji, izazov nije nedostatak sredstava, već uklanjanje prepreka koje sprječavaju protok kapitala tamo gdje može biti najproduktivniji.

Trenutačno još uvijek postoje velike razlike između Sjedinjenih Država i Europe u izdacima za istraživanje i razvoj ključnih tehnologija. U područjima poput upotrebe softvera i elektronike Europa je zaostala. Slično tome, usvajanje novih tehnologija u područjima robotike, velikih podataka, umjetne inteligencije i mobilnih mreža nije tako napredno.

Napredak u ovim strateškim područjima zahtijeva veća privatna ulaganja i javnu potrošnju. Ali broj tržišta na kojima tvrtke sudjeluju ograničen je jer im je često preskupo poslovanje u različitim jurisdikcijama. To zauzvrat sprječava ulaganja u tehnologije za poboljšanje produktivnosti. Ono što Europi treba su jednostavniji propisi i porezni postupci za prihod od ulaganja, usklađeni računovodstveni i stečajni okviri te integrirani nadzor tržišta kapitala.

Drugo područje u kojem potpuna unija tržišta kapitala može napraviti razliku je rizični kapital. U usporedbi sa SAD-om, zemlje EU-a imaju 10 puta manje sredstava tijekom manjeg desetljeća za startupe ili pothvate koji teže postati etablirana poduzeća.

Tržišta kapitala u EU-u ostala su segmentirana preko nacionalnih granica, a institucionalni ulagači pokazuju značajnu domaću pristranost. Kao rezultat toga, tržišta kapitala u EU-u su manja i manje likvidna nego u SAD-u, što rezultira nižim procjenama uvrštenih tvrtki.

Za razvoj uspješnog ekosustava rizičnog kapitala potreban je veći fond rizičnog kapitala. Politike mogu donekle pomoći. Na primjer, proširenje financiranja od dugoročnih investitora, kao što su mirovinski fondovi i osiguravajuća društva, moglo bi dovesti do značajnog povećanja dostupnog rizičnog kapitala. To bi inovativnim poduzetnicima i malim tvrtkama olakšalo širenje, a da pritom ostanu u Europi. Razvoj tržišta kapitala također bi olakšao uspješan “izlaz” za ulagače u ranoj fazi, podižući poticaje za daljnja ulaganja u dinamične tvrtke.

Konačno, mogao bi se razmotriti razvoj financijskih proizvoda za cijelu EU prilagođenih kućanstvima. Na primjer, privatni mirovinski proizvodi s jedinstvenim poreznim tretmanom u zemljama EU-a mogli bi proširiti bazu ulagača kapitala i pridonijeti ovom nastojanju.

Jača i bolje integrirana tržišta rada

Konačni sastojak za produktivniju Europu je veća grupa kvalificiranih radnika. Tome treba težiti na tri načina: čineći mobilnost radne snage privlačnijom, aktiviranjem nedovoljno iskorištenih radnika i jačanjem vještina radnika.

Dopustite mi da počnem s mobilnošću radne snage: trošak preseljenja između država članica EU-a je oko osam puta veći nego za preseljenje između država SAD-a. Mjere za smanjenje tih troškova uključuju priznavanje akademskih i stručnih kvalifikacija, bolju prenosivost mirovina (dio programa CMU-a) i lakši pristup jezičnoj obuci. Takve inicijative mogu poboljšati prekograničnu mobilnost i olakšati kretanje talenata iz niskoproduktivnih u visokoproduktivne tvrtke, koje su često geografski koncentrirane.

Što je sa povećanjem radne snage? Europski radnici imaju kraće radne tjedne i odlaze u mirovinu ranije nego u drugim regijama. Povećanje poticaja za produljenje radnog vijeka i rješavanje preostalih prepreka sudjelovanju žena u radnoj snazi, posebno u skrbi za djecu i starije osobe, na nacionalnoj razini, može ublažiti nedostatak radne snage. Nadalje, od presudne su važnosti učinkovita integracija prekograničnih radnika i poboljšanje javnih usluga u regijama s rastom stanovništva. Istodobno, smanjenjem prepreka za zapošljavanje kvalificiranih radnika izvan EU-a mogu se riješiti nedostaci u vještinama i povećati produktivnost.

Štoviše, Europi su potrebne dobro osmišljene obrazovne politike koje ublažavaju neusklađenost vještina dok se radna mjesta uništavaju i stvaraju. Ponovno osposobljavanje i usavršavanje trebalo bi se usredotočiti na poboljšanje digitalnih vještina, rješavanje nedostataka znanja i poticanje preventivnog stjecanja novih vještina kroz cjeloživotno učenje. Budući radnici morat će se dobro prilagoditi brzo promjenjivom gospodarskom i tehnološkom okruženju u doba umjetne inteligencije.

Vrijeme je da Europa ponovno ubrza integraciju

Europa je postigla golem napredak u integraciji, ekonomski i politički, donoseći značajne koristi.

Putovanje treba nastaviti bez daljnjeg zadržavanja.

Potpuno integrirano jedinstveno tržište uvelike bi povećalo produktivnost i, kao rezultat toga, konkurentnost EU-a. Poduzimanje reformi za postizanje istinskog jedinstvenog tržišta ponovno bi pokazalo kako Europa može prevladati čak i najteže prepreke ako djeluje odlučno i zajedno, zaključuje Kammer u svom govoru.