Središnje banke u idućim mjesecima mogle bi se naći u posebno nezahvalnoj poziciji: s jedne strane prijete skuplja energija i novi inflatorni pritisci, a s druge opasnost da pretjerano zaoštravanje monetarne politike dodatno oslabi već krhku potražnju i zakoči gospodarski rast.
Na to je upozorila direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva, poručivši da monetarne vlasti moraju pažljivo odvagnuti svaki sljedeći korak, osobito u okolnostima pojačane neizvjesnosti zbog rata na Bliskom istoku.
Ako se američko-iransko primirje održi, a šok u opskrbi naftom pokaže kratkotrajnim, središnje banke mogle bi zadržati kamatne stope na sadašnjim razinama, dok bi inflacija u tom slučaju ojačala tek blago, rekla je Georgieva uoči godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu.
No pritom je jasno poručila da bi reakcija monetarnih vlasti trebala biti odmjerena, a ne automatska.
“Budno pratite što se događa i usredotočite se na stvarnu situaciju jer ćete, ako prerano i nepotrebno postrožite monetarnu politiku, ugušiti gospodarski rast”, rekla je Georgieva.
Po njezinim riječima, središnje banke trebale bi se oduprijeti porivu da na prvi znak jačanja inflacije odmah odgovore podizanjem kamatnih stopa. Razlog je taj što bi se u sadašnjim okolnostima šok u ponudi, izazvan rastom cijena energije i poremećajima u opskrbi, lako mogao preliti i na slabiju potražnju.
Drugim riječima, preoštar odgovor na inflaciju mogao bi dodatno oslabiti gospodarstva koja su već pod pritiskom viših troškova i geopolitičke nestabilnosti.
Rat na Bliskom istoku, koji je počeo 28. veljače, već je ozbiljno poremetio globalni brodski promet i potaknuo rast cijena nafte od oko 50 posto. MMF je početkom tjedna upozorio da će posljedice biti više cijene i sporiji gospodarski rast, a sada dodatno naglašava da će ključnu ulogu imati trajanje sukoba i razmjeri štete koju će izazvati.
Georgieva je pritom istaknula da tržišta već računaju na mogućnost strože monetarne politike u vodećim svjetskim gospodarstvima. Ipak, dodala je da su inflacijska očekivanja na dulji rok zasad ostala stabilna, što smatra vrlo važnim signalom.
“Očekuje se ubrzavanje inflacije u kratkoročnoj perspektivi, ali očekivanja za dulji rok nisu se promijenila i to je vrlo dobro i vrlo važno”, poručila je.
Pročitajte još:
Šefica MMF-a osvrnula se i na fiskalnu politiku, upozorivši da vlade moraju paziti da svojim potezima dodatno ne zakompliciraju posao središnjim bankama. Dužnosnici MMF-a, kazala je, već rade s pojedinim vladama na paketima fiskalne potpore koji bi trebali biti privremeni i jasno vremenski ograničeni.
Pritom je naglasila da fiskalna i monetarna politika ne smiju djelovati u suprotnim smjerovima.
“Dodavanje poticaja financiranog deficitom tome miksu u ovome trenutku pojačalo bi pritisak na monetarnu politiku”, upozorila je Georgieva.
Slikovito je zaključila da bi takav pristup izgledao kao vožnja “s jednom nogom na gasu, a drugom na kočnici”, što, kako je rekla, nije dobar recept za stabilizaciju gospodarstva.
