Međunarodni monetarni fond je povisio prognoze globalnog rasta jer sada ocjenjuje da trgovinski konflikti američkog predsjednika Donalda Trumpa neće imati tako velike učinke kako se početno strahovalo, i to zbog slabijeg dolara.
Prema izmijenjenim prognozama, globalno bi gospodarstvo ove godine trebalo rasti tri posto, a onda iduće 3,1 posto. Ranija je prognoza bila 2,8 posto za ovu i tri posto za iduću godinu.
Bolja očekivanja dobila su i dva najveća gospodarstva svijeta, SAD i Kina.
Sada se očekuje da će bruto društveni proizvod (BDP) SAD-a rasti 1,9 posto u 2025. i dva posto u 2026. umjesto 1,8 i 1,7 posto. Za Kinu pak se predviđa rast gospodarstva od 4,8 posto ove godine i 4,2 posto u idućoj. Sadašnja prognoza je za ovu godinu čak 0,8 postotnih bodova veća od one od prije tri mjeseca, a djelomično tome pridonosi i pad vrijednosti tamošnje valute koja je u tome pratila dolar.
Među gospodarstvima skupine G-7 najrazvijenijih zemalja svijeta najbrže bi do kraja 2026. trebao rasti BDP Ujedinjenog Kraljevstva, i to 1,2 posto ove i 1,4 posto dogodine.
Za Njemačku se ipak očekuje nekakav rast, odnosno 0,1 posto ove godine što bi se trebalo donekle ubrzati na 0,9 posto u 2026.
Gospodarstvo cijele eurozone bi također trebalo biti malo življe nego u zadnje vrijeme, pa bi rast ove godine trebao biti jedan posto te u idućoj 1,2 posto.
Po riječima glavnog ekonomiste MMF-a Pierre-Oliviera Gourinchasa, mnoge carine ipak nisu tako drastične kako se izvorno mislilo što onda ublažava utjecaj na rast.
“U vrijeme prethodne prognoze u travnju imali smo efektivnu carinsku stopu na uvoz u SAD od 24 posto, a sada izgleda da je to 17 posto. Iako je 17 posto bitno više od onoga što smo imali u siječnju, ipak je donekle taj pritisak popustio”, objašnjava Gourinchas.
Dodaje i da slabljenje dolara pomaže rastu svjetske ekonomije.
Budući da mnoge tvrtke i ekonomije u razvoju imaju dug denominiran u dolarima, njegova deprecijacija čini otplaćivanje tog duga jeftinijim. Drugim riječima, globalni financijski uvjeti su podnošljiviji.
Gourinchas, kako prenosi Financial Times, ipak upozorava da još ima posla oko načelno postignutih trgovinskih sporazuma, uključivo i onaj s Europskom unijom.
Ono na što MMF upozorava je opasnost od podrivanja neovisnosti američke središnje banke Feda koju uporno zbog izostanka rezanja kamatne stope napada Trump.
“Udar na Fedovu neovisnost bi doveo do makroekonomske, monetarne i financijske nestabilnosti. Neovisnost Feda je vrijednost koju je važno očuvati”, poručuje Gourinchas.
Pročitajte još:
Fed nije htio smanjivati kamatnu stopu kao druge značajne svjetske središnje banke navodeći kao razlog zabrinutost da će trgovinski rat potaknuti inflaciju.
“Ako se razvije osjećaj da prvotna zadaća središnje banke nije jamčiti stabilnost cijena već činiti neke druge stvari kao što je držati kamatnu stopu niskima za korist vlade ili poticati ekonomiju više od potrebnog, uništava se osjećaj povjerenja u instituciju. Tako drugi put kada nastupi inflacijski šok ne bi imali sidro kojemu vjerovati i to može biti vrlo skupo”, ocjenjuje Gourinchas.