Mladi Hrvati koriste AI alate više od Nijemaca, ali manje od vršnjaka u BiH

U protekloj godini 63,8 posto mladih ljudi u Europskoj uniji (EU) u dobi od 16 do 24 godine koristilo je alate generativne umjetne inteligencije (AI) što je praktično dvostruko više no što je europski prosjek kad je riječ o populaciji od 16 do 74 godine. Za tu širu populaciju, kako pokazuju podaci Eurostata, stopa je 32,7 posto.

Mlade osobe uključuju generativnu AI u različite aspekte života. Kad je riječ o korištenju u osobne svrhe nju je koristilo 44,2 posto mladih ljudi dok je kod, uvjetno rečeno, opće populacije ta brojka na 25,1 posto.

Moglo se očekivati i da će mlade osobe AI alate koristiti puno više za obrazovne svrhe, pa ih je tako s tim ciljem generativnu AI koristilo 39,3 posto. Kod opće populacije to pada tek na 9,4 posto.

No, s druge strane korištenje tih alata u profesionalnom kontekstu bilo je otprilike na istoj razini. Kod mladih je to 15,8 posto, a kod opće populacije 15,1 posto. Jasno je da je među mladima još uvijek znatan broj onih koji tek trebaju ući na tržište rada.

Najveći udio mladih koji su koristili AI alate u EU zabilježen je u Grčkoj gdje je brojka čak 83,5 posto. Estonija je na drugom mjestu s 82,8 posto, a onda slijedi Češka sa 78,5 posto. Najmanje udjele imaju Rumunjska gdje je brojka tek 44,1 posto te Italija sa 47,2 posto i Poljska sa 49,3 posto.

U Hrvatskoj je AI alate koristilo manje mladih no što je prosjek EU-a, odnosno bilo ih je 58,2 posto. U Sloveniji ih je prilično više, gotovo tri četvrtine ili 73 posto. Zanimljivo je, recimo, da je više mladih Hrvata koristilo AI alate no što je to slučaj kod mladih Nijemaca. Tamo je brojka 52,7 posto. Od ostalih velikih europskih zemalja u Francuskoj je 76,5 posto, a u Španjolskoj 75,6 posto.

Ima podataka i za neke od zemalja kandidata za članstvo u EU. Tako je u Bosni i Hercegovini brojka veća no u Hrvatskoj i iznosi 65,4 posto dok je u Srbiji 47 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 45,4 posto. Turska je na dnu s 38,5 posto mladih koji su koristili AI alate.

Među zemljama EU-a gdje je postotak veći od 70 posto nalaze se Portugal, Španjolska, Francuska, Belgija, Nizozemska, Slovenija, Austrija, Češka, Slovačka, Grčka, Danska, Litva, Latvija i Estonija. Visoke stope imaju također Norveška i Švicarska. U Norveškoj je 79,7 posto, a u Švicarskoj 78,6 posto.

Iz brojki je vidljivo da su kako mladi tako i opća populacija u EU u 2025. AI alate najviše koristili za privatne potrebe. Među općom populacijom najveći postotak korisnika imale su Danska od 48 posto, Estonija sa 47 posto te Finska i Malta s po 46 posto. U Norveškoj je to bilo 56 posto.

Broj hrvatskih građana između 16 i 74 godine koji su koristili AI alate je 27,5 posto, a u Sloveniji je to bilo 37,6 posto. Brojka za Njemačku je 32,3 posto, a u Italiji tek 19,9 posto. U Francuskoj je stopa 37,5 posto te u Španjolskoj 37,9 posto.

Među zemljama kandidatima Turska je opet na dnu s tek 17,2 posto. U Srbiji je 18,6 posto opće populacije koristilo AI alate, u Bosni i Hercegovini 20,3 posto te u Sjevernoj Makedoniji 22 posto.

Pa koji je bio razlog da dvije trećine stanovništva EU-a nije koristilo AI?

Njih 39 posto je odgovorilo da nisu uopće vidjeli potrebu za korištenjem, a osam posto je priznalo da je razlog nedovoljno znanje. Ima i pet posto onih koji uopće nisu znali da ti alati postoje, a četiri posto je iskazalo zabrinutost oko privatnosti i sigurnosti.

Nekorištenje AI alata zbog nepostojanja potreba posebice je bilo izraženo u Poljskoj gdje takvih osoba bilo čak 54 posto te u Njemačkoj s brojkom od 49 posto.