Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjednici, Nacrt konačnog prijedloga zakona o fiskalizaciji, koji stvara pretpostavke za Fiskalizaciju 2.0 između poduzetnika i poduzetnika te između poduzetnika i države.
„Uvođenje i proširenje sustava fiskalizacije općenito na transakcije između poduzetnika i poduzetnika, odnosno između poduzetnika i države omogućit će i bolje fiskalno i proračunsko planiranje, veću proračunsku transparentnost i brojne druge koristi za gospodarstvo i gospodarski rast i razvoj“, rekao je ministar financija RH, Marko Primorac.
Pojasnio je i kako se zakonom omogućava i proširenje fiskalizacije F1, odnosno postojeće fiskalizacije računa u prometu gotovinom.
„Dakle, radi se o transakcijama između poslovnih subjekata i krajnjih potrošača gdje se uvodi obveza fiskalizacije i za ostale oblike plaćanja odnosno za transakcije i izdane račune koji se naplaćuju sredstvima na transakcijski račun“, pojasnio je ministar Primorac.
Zakon bi trebao poduzetnicima donijeti i brojna administrativna rasterećenja posebice s aspekta poreznih obveza.
„Donijet će se mogućnosti za značajna administrativna rasterećenja poduzetnika kada govorimo o ispunjavanju obveza iz sustava poreza na dodanu vrijednost, omogućit će se ukidanje čitavog niza obrazaca i to će isto tako biti predmet naših izmjena i dopuna zakona o porezu na dodanu vrijednost“, rekao je ministar.
Inače, kako je predviđeno prijedlogom zakona, sustav fiskalizacije nadograđivao bi se postupno i u skladu s time stupio na snagu u tri faze. Tako, 1. rujna 2025. godine u dijelu odredbi koje se odnose na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, 1. siječnja 2026. godine trebale bi stupiti na snagu odredbe koje se odnose na izdavanje i fiskalizaciju e-računa, a od 1. siječnja 2027. kao izdavatelji e-računa propisuju se obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit koji nisu u sustavu PDV-a, kao i proračunski i izvanproračunski korisnici.
Nakon prvoga čitanja, uvažene su i konačni tekst zakona uvrštene i određene primjedbe i prijedlozi koji su se pojavili tijekom rasprave u Saboru, te je konačna forma zakona tako i usvojena.
Vlada je usvojila i Prijedlog programa potpore za sufinanciranje troškova proizvodnje hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda registriranih u sustavu kvalitete zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla za razdoblje do 2027. godine.
Potporom se nastoji osigurati likvidnost te zadržati razina proizvodnje, kod subjekata koji imaju poteškoće u poslovanju.
„Prihvatljivi korisnici potpore su mikro, mala i srednja poduzeća a za provedbu ovog programa osigurana su sredstva u proračunu RH za trogodišnje razdoblje u iznosu od 1,4 milijuna eura po godini provedbe, odnosno 4,2 milijuna eura za navedeno trogodišnje razdoblje. Maksimalni iznos po korisniku je 100 tisuća eura po godini“, rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, David Vlajčić.
Prihvaćene su i Odluke o davanju prethodne suglasnosti društvu Zračna luka Zadar d.o.o. za dugoročno kreditno zaduženje u svrhu investicijskih ulaganja u osnovna sredstva u iznosu od 16,5 milijuna eura, namijenjenih za rekonstrukciju i dogradnju terminala zračne luke Zadar.
Prihvaćena je i Odluka da se da prethodna suglasnost društvu Zračna luka Dubrovnik d.o.o. za dugoročno kreditno zaduženje u svrhu refinanciranja dugoročnih investicijskih kredita iz programa Europske investicijske banke (EIB).
Riječ je o zaduženju od 19,4 milijuna eura za refinanciranje tri kredita EIB-a.
Ovoj zračnoj luci odobreno je i dugoročno kreditno zaduženje u svrhu financiranja investicijskih ulaganja u osnovna sredstva od pet milijuna eura kod HPB-a. Niti za jednu od odluka nije bilo potrebno niti je izdano državno jamstvo.
Pročitajte još:
Na sjednici su odobrene i suglasnosti za zaduženje Gradu Supetru kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, za izgradnju trgovačkog centra, Gradu Kutini za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak za energetsku obnovu zgrada i izgradnju sportskih terena.
Gradu Bjelovaru izdana je suglasnost za zaduženje kod Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka, a sredstva će se uložiti u kupnju kuće kipara Vojina Bakića, dok su općine Baška i Kraljevac na Sutli dobile suglasnost za zaduženje za uređenje obalnog pojasa odnosno izgradnju dječjeg vrtića.
Jedan odgovor
brojna administrativna rasterećenja by HDZ