Kompanija Meta je u srijedu najavila “značajno veća” kapitalna ulaganja sljedeće godine u umjetnu inteligenciju, od čega će najveći dio otpasti na agresivnu gradnju podatkovnih centara.
Meta, koja je vlasnik popularnih platformi Facebook i Instagram, kao i aplikacije za razmjenu poruka WhatsApp, izvijestila je u srijedu da su joj prihodi u trećem tromjesečju ove godine bili 51,2 milijardi dolara, ili 26 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Iako je rast prihoda premašio prognoze, troškovi su rasli još brže, za 32 posto, na 30,7 milijardi dolara.
Dionice kompanije, koje su od početka godine rasle 28 posto, u srijedu su pale za 8 posto, u reakciji Wall Streeta na još veće i ambicioznije planove kapitalnih ulaganja milijardera i prvog čovjeka Mete Marka Zuckerberga za izgradnju infrastrukture za umjetnu inteligenciju, što će izgledno pojesti dio profitne marže.
Meta je također i pretrpila jednokratni gubitak od gotovo 16 milijardi dolara zbog paketa poreznih zakona američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je pojeo gotovo svu dobit u proteklom kvartalu. Bez tog gubitka, dobit bi u tromjesečju bila 18,64 milijardi dolara, u odnosu na ostvarenih 2,71 milijardi dolara.
Nakon spore reakcije na eksplozivni razvoj umjetne inteligencije (AI) Meta je u posljednje vrijeme višestruko povećala ulaganja s ciljem hvatanja konkurencije i postizanja tzv. “superinteligencije,” što bi trebala biti teoretska prekretnica, točka na kojoj će mašine razmišljati bolje od ljudi.
U tu svrhu, Meta je najavila da će potrošiti stotine milijardi dolara za izgradnju nekoliko gigantskih AI podatkovnih centara za “superinteligenciju,” i sad planira veće kapitalne izdatke za nabavku sirove računalne snage.
Zuckerberg u razgovoru s analitičarima nije precizirao kad bi se mogla postići “superinteligencija,” ali je rekao da ako to potraje dulje od očekivanog, da bi Meta mogla iskoristiti u međuvremenu izgrađene kapacitete za ubrzanje svoje osnovne djelatnosti – a u najgorem scenariju, gradnja nove infrastrukture mogla bi se privremeno i usporiti, rekao je Zuckerberg u komentarima koji su trebali umiriti ulagače.
Meta, koja još uvijek kaska za glavnim konkurentima kao što su Microsoft i Alphabet, ubrzava potrošnju na AI, a u lipnju je osnovala i poseban odjel za to, nazvan Superintelligence Labs. Zuckerberg je pritom osobno vodio agresivne napore na privlačenju najboljih talenata, a Meta je i među glavnim mušterijama nVidijinih AI čipova.
Troškovi bonusa za zaposlenike bit će drugi najveći doprinos u rastu planiranih troškova sljedeće godine, upravo zbog izdašnih naknada i isplata ljudima koje je Meta zaposlila tijekom 2025. godine, posebice u području umjetne inteligencije, navela je u priopćenju direktorica financija Mete Susan Li.
Te tri tvrtke, plus Amazon i OpenAI, dramatično su povećala ulaganja u izgradnju kapaciteta AI podatkovnih centara. Astronomski troškovi izgradnje doveli su do sve šire bojazni od pucanja investicijskog balona, što onda stvara pritisak na uprave da ostvare neke mjerljive rezultate, i da nađu neke partnere koji bi pomogli u financiranju tih izdataka.
Alphabet i Microsoft također su u srijedu najavili veća ulaganja u umjetnu inteligenciju. Predsjednik uprave OpenAI-ja Sam Altman izjavio je u utorak da mu je cilj da kompanija dođe do toga da svaki tjedan doda 1 gigavat (GW) računalne snage – suludo velika brojka, s obzirom da svaki gigavat trenutno ima kapitalni trošak veći od 40 milijardi dolara.
Meta je također povisila nižu granicu u procjeni svojih kapitalnih rashoda ove godine, na između 70 i 72 milijarde dolara, u usporedbi s prethodnom prognozom kad su predviđali 66-72 milijarde dolara.
“Metina brojke otkrivaju sve veću napetost između velikih investicija te kompanije u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju, i s druge strane očekivanja ulagača glede kratkoročne dobiti. Sve veći apetiti za potrošnju na AI umjetne kvari optimizam ulagača, unatoč solidnim poslovnim rezultatima,” rekao je u koementaru Jesse Cohen, analitičar za Investing.com.
Meta još uvijek posluje dobro zahvaljujući svojoj golemoj bazi korisnika, a njena platforma za oglašavanje, koju optimizira AI, pomaže u automatiziranju reklamnih kampanja, poboljšanju kvalitete video oglasa, prijevodu oglasnih materijala, i targetiranju korisnika.
Iz Mete procjenjuju da je prošli mjesec više od 3,5 milijardi ljudi svakodnevno koristilo barem jednu od njihovih aplikacija.
Pročitajte još:
Meta je također pokrenula oglašavanje na svojoj platformi za razmjenu poruka WhatsApp i društvenoj mreži Threads, u direktnoj utakmici s platformama kao što su X (poznatiji kao Twitter) Elona Muska, dok Instagramov video format Reels nastavlja borbu s ByteDanceovom aplikacijom TikTok i servisom YouTube Shorts na tržištu kratkih video klipova.
Iz kompanije očekuju da će prihod u četvrtom tromjesečju biti između 56 i 59 milijardi dolara. Analitičari iz ankete LSEG prognoziraju u prosjeku 57,25 milijardi dolara.
