Njemački kancelar Friedrich Merz došao je na vlast prije otprilike pet mjeseci na temelju obećanja da će brzo donijeti lijek za njemačke gospodarske probleme, no u ovome trenutku se više čini da mu izgledi za okončanje tamošnje ekonomske stagnacije nisu previše svijetli.
To se vidi i po tome što glavni ljudi u poslovnom sektoru sve jasnije javno iskazuju frustraciju.
“Raspoloženje u našoj industriji nije samo napeto, već razočaravajuće i bijesno. Strah od reformi izgleda velik kao poslovični slon u sobi. Oklijevanje ima visoku cijenu. Sve se više tvrtki suočava s rezanjima, gube se radna mjesta”, prenosi Politico riječi predsjednika lobističke skupine proizvođača strojeva VDMA.
U kolovozu je broj nezaposlenih dosegnuo 3,02 milijuna što je najveća brojka u zadnjih 10 godina. Ekonomisti nakon dvije godine pada bruto društvenog proizvoda (BDP) očekuju tek mali ili nikakav rast i ove godine.
Oni smatraju dobrodošlim plan Merza i njegovih političkih saveznika da se poveća zaduživanje u milijardama eura za financiranje infrastrukture i obrane, no ističu da to nije rješenje za strukturne probleme.
Prema prognozama skupine njemačkih ekonomskih instituta od ovoga tjedna ta bi potrošnja mogla dovesti do rasta BDP-a od 1,3 posto u idućoj i 1,7 posto u 2027. godini.
“Njemačko je gospodarstvo još na klimavim nogama. Ono će se primjetno oporaviti u iduće dvije godine, no zbog strukturnih slabosti taj se poticaj neće moći održati”, smatra Geraldine Dany-Knedlik iz Instituta za ekonomska istraživanja.
Isto tako je pošteno reći da su strukturni problemi nastajali u vremenu prije Merzove vlade te da izazovi kao što su američke carine, visoke cijene energije, velika konkurencija iz Kine i starenje stanovništva nisu lak zalogaj.
Problem je što raste političko nezadovoljstvo, a novo istraživanje javnog mnijenja pokazuje da tek 26 posto Nijemaca ima pozitivno mišljenje o Merzovoj vladi. Sve je jači glas kritike iz najveće oporbene parlamentarne stranke Alternative za Njemačku (AfD) oko Merzove ekonomske politike i nastojanja da oživi ekonomiju zaduživanjem.
“Ostat ćete zapamćeni kao najbankrotiraniji kancelar u povijesti Savezne Republike Njemačke”, poručila je u Bundestagu jedna od čelnica AfD-a Alice Weidel.
Čini se da Merz ipak razumije da njegov politički opstanak ovisi o brzoj reakciji, pa se u zadnje vrijeme sve učestalije sastaje s poslovnim liderima.
“Nismo vidjeli stvaran rast godinama. Prvi korak prema poboljšanju je priznati da ovo nije tek privremeni gospodarski pad već strukturna kriza rasta”, izjavio je ovoga mjeseca na sastanku sa članovima trgovinske komore.
Tom je prigodom najavio pokretanje ključnih reformi, a njegovi stranački kolege su inicijativi dale naziv “jesen za reforme”.
No, pitanje je hoće li vladajuća koalicija konzervativaca i lijevog centra uspjeti u idućim mjesecima izglasati potrebne zakonske promjene budući da je rad na njosjetljivijim reformama, kao što je reforma mirovinskog sustava ili ustavna reforma ograničenja potrošnje, predan u ruke stručnim povjerenstvima što brze rezultate vjerojatne čini neizvedivim.
Neki od zastupnika iz koalicijskog partnera SPD-a ističu da ne razumiju zapravo termin “jesen za reforme” jer politički razgovori o tome nisu ni započeli.
Merz u međuvremenu planira još sastanaka kao što je dvodnevni skup o konkurentnosti ili sastanak s predstavnicima automobilske i industrije čelika. Ovoga je tjedna imenovao povjerenika za strane investicije koji je najavio održavanje konferencije na tu temu.
Predsjednik Njemačke konfederacije obrta Jörg Dittrich pozvao je na hitno uklanjanje nepotrebne birokracije i preustroj sustava socijalne sigurnosti kako bi se rastući troškovi stavili pod nadzor.
Neki ekonomisti smatraju da dosadašnje reforme oko razina potrošnje neće biti dovoljne jer u kratkom roku će svaki euro koji se potroši na obranu proizvesti tek 50 centi dodatnih ekonomskih aktivnosti. Tako barem upućuju rezultati studije sveučilišta u Mannheimu. Na dulji rok je teško predvidjeti učinke, dodaje se u studiji.
Jedan od autora studije Tom Krebs smatra da reći kako da je sadašnji plan recept za snažan ekonomski rast zapravo precjenjivanje te ideje.
“Ne možemo imati toliko puno tenkova koji bi nadoknadili sve druge stvari koje ne funkcioniraju dobro u proizvodnom sektoru”, ustvrdio je.
Pročitajte još:
Njemačka je za stimuliranje ulaganja u infrastrukturu i obranu predvidjela 500 milijardi eura, no Krebs dodaje da je paket razvučen na 12 godina te da će puno ovisiti o tome kako će se koristiti.
“On je dobar, no ne toliko koliko ljudi misle da jest”, smatra Krebs.
Po njegovim riječima, Njemačka treba razumnu i stratešku industrijsku politiku.
“Sada je nemamo. Nema plana”, poručio je.
