Platforma za financijsko planiranje Farseer nedavno je zaključila Series A investicijsku rundu u vrijednosti 7,2 milijuna dolara, čime će dodatno ojačati svoju prisutnost na međunarodnom tržištu. U što sve planiraju uložiti prikupljeni novac, što im znači priznanje Deloittea te kakvi su trendovi u financijskom upravljanju otkrila nam je Matija Nakić, suosnivačica i glavna izvršna direktorica tvrtke.
Nedavno ste prikupili 7,2 milijuna dolara u velikoj Series A rundi. Novac je, kako se moglo pročitati u medijima, među ostalim namijenjen i globalnom širenju vaše tvrtke. Na koja tržišta prvo ciljate?
Prvo ciljamo tržišta Zapadne Europe i Sjeverne Amerike. To nisu ambicije “reda radi”, nego tržišta gdje je problem koji rješavamo najizraženiji i gdje postoji jasna spremnost kupaca da uđu u modernizaciju financija. Velike organizacije već godinama ulažu u ERP, podatkovni spremnik (data warehouse) i BI, ali financije i dalje troše previše vremena na ručno usklađivanje definicija, pripremu brojki i obranu ‘koja je verzija istine’. Taj porez usklađivanja je stvaran trošak – u ljudima, vremenu i riziku – i to je razlog zašto postoji tržište za sustav koji povezuje podatke, poslovnu logiku i financijske procese na jednim definicijama.
U praksi idemo fokusirano, ne ‘svugdje odjednom’. Enterprise rast traži disciplinu i dubinu, ne širinu. Radimo tržišno prioritetiziranje prema nekoliko jasnih kriterija: gdje imamo najbolju podudarnost između idealnog profila klijenta (ICP) i naših poslovnih scenarija, gdje možemo izgraditi ponovljiv pristup izlasku na tržište, gdje imamo dobar ekosustav partnera i gdje se najbrže vidi vrijednost nakon puštanja u rad (go live).
S obzirom na to da smo već zatvorili prve klijente u SAD-u i da sve više radimo u Zapadnoj Europi, to nam daje dobar signal da smjer nije samo plan, nego realnost koja se već događa.
Osim toga, u što još planirate usmjeriti sredstva prikupljena investicijom?
Najveći dio ide u ljude i u proizvod, i to s vrlo jasnim prioritetima. U proizvodu jačamo ono što čini razliku u enterprise svijetu: podatkovni sloj, izvještavanje i analitiku, te AI koji je upotrebljiv u stvarnim financijskim procesima. To znači da dodatno jačamo način kako se podaci iz izvora standardiziraju u setove podataka spremne za donošenje odluka, uz upravljanje (governance), praćenje podrijetla podataka (lineage), kvalitetu i vidljivu svježinu. Za financijske timove to je ključno. AI može biti impresivan, ali bez tog temelja samo brže generira konfuziju. Zato osnovu stavljamo ispred svega.
Paralelno jačamo izvještavanje i analitiku kao središnji dio platforme, tako da BI i FP&A rade na istim definicijama. To je ogroman praktičan benefit jer uklanja stalno usklađivanje između ‘brojeva iz BI-ja’ i ‘brojeva iz planiranja’. Kad su definicije zajedničke, financijski tim više se ne bavi dokazivanjem brojki, nego upravljanjem.
Treći fokus je AI, ali AI koji je vezan uz model i radi na upravljanim podacima, ne AI kao dekoracija. Fokus nam je na konkretnim stvarima koje štede vrijeme i ubrzavaju odluke: objašnjavanje odstupanja, analiza pokretača, izrada izvještaja, simulacije scenarija – sve prema istim pravilima.
Kako je izgledao proces prikupljanja Series A investicije i tko su bili najveći ulagači?
Proces je bio intenzivan i temeljit, što je normalno za Series A. Mi smo ga promatrali kao provjeru usklađenosti, ne samo kao pregovore o valuaciji. Najviše su nas zanimala pitanja koja investitor postavlja, jer ta pitanja pokazuju razumije li enterprise SaaS, stvarnost isporuke (delivery) i koliko mu je bitna dugoročna platforma. U ovoj kategoriji nije dovoljno imati dobar pitch. Morate dokazati da imate ponovljiv pristup izlasku na tržište (go to market), da možete isporučiti vrijednost u realnim organizacijama i da se platforma može širiti nakon puštanja u rad.
Rundu je predvodio Aymo Ventures, uz sudjelovanje SQ Capitala koji je uz nas od ranih faza, te Apertu Capitala. Nama je bilo bitno da ulagači razumiju naš enterprise fokus i da podrže građenje platforme kao infrastrukture, a ne kratkoročne “trikove rasta”. Također, htjeli smo investitore koji razumiju da AI u financijama nije chatbot. AI u financijama mora biti objašnjiv, mora raditi na upravljanim podacima i mora imati kontrolne mehanizme. To je način razmišljanja koji nam je važan i u daljnjem skaliranju.
U planu je također i širenje tima, o kojim pozicijama je riječ?
Širimo tim selektivno, s jasnim redoslijedom, jer želimo rasti brže bez pada kvalitete. Prvo jačamo pristup izlasku na tržište, prodaju, marketing i partnerske procese, jer sada možemo skalirati kanale i procese za koje već znamo da rade. Imamo vrlo jasne signale da možemo generirati pipeline, voditi enterprise poslove i zatvarati ih, i sada je pitanje pokrivenosti i ritma, a ne ‘hoće li raditi’.
Drugo, jačamo isporuku i uspjeh kod klijenata (delivery i customer success), jer enterprise rast nije samo novi klijent. To je implementacija koja održava standard, brzo vrijeme do realizacije vrijednosti (time to value) i ekspanzija u postojećim sustavima. U enterprise okruženju dobar dobavljač se prepoznaje po tome što klijent nakon prve faze širi opseg, a to se događa samo kad isporuka i uspjeh kod klijenata drže kvalitetu.
Treće, nastavljamo jačati engineering i proizvod, posebno oko podatkovne platforme, izvještavanja i AI-ja. Tu tražimo ljude koji vole teške probleme, performanse, upravljanje, modeliranje i koji razumiju da je ‘enterprise ready’ stvaran standard, a ne marketinška fraza. Ne zapošljavamo da narastemo u brojci. Zapošljavamo da možemo rasti brže, a da kvaliteta proizvoda i isporuke ostane visoka.
Osnovani ste 2020. godine, a u međuvremenu su vaš softver za financijsko modeliranje, planiranje i analitiku počele koristiti i velike kompanije. Koliko imate klijenata i iz kojih sve zemalja dolaze?
Danas imamo preko 60 klijenata. Velik dio je u regiji, ali sve više radimo i izvan nje, u Zapadnoj Europi, a zatvorili smo i prve klijente u SAD-u. Nama je to važan signal jer pokazuje da problem koji rješavamo nije lokalna specifičnost. To je univerzalan problem enterprise financija. Bez obzira govorimo li o Hrvatskoj, Njemačkoj ili SAD-u, uzorak je isti. ERP služi za aktualne podatke, podatkovni spremnik (DWH) za konsolidaciju, BI za nadzorne ploče, FP&A za planiranje, a Excel postane ljepilo koje sve drži na okupu. I onda financijski tim plaća cijenu kroz ručni rad, usklađivanje i sporije odluke.
Ono što gledamo kao pravi dokaz nije samo broj klijenata, nego što se događa nakon puštanja u rad. Kad klijent dobije vrijednost, opseg se širi, dodaju se modeli, entiteti i timovi. To je najteži dio u enterprise okruženju, jer zahtijeva da proizvod i isporuka stvarno drže standard. I to je ono na čemu gradimo skaliranje.
Kako se rodila ideja o tom softveru i u kojem trenutku ste spoznali da za takvim proizvodom postoji stvarna potreba na tržištu?
Ideja je došla iz vrlo konkretnog iskustva rada u korporativnom okruženju. Nas četvero suosnivača, Zrinko Dolić, Luka Mijatović, Matej Trbara i ja, vidjeli smo iz prve ruke koliko vremena odlazi na ručno spajanje podataka, mirenje definicija i održavanje kompleksnih Excel modela. U jednom trenutku shvatite da financijski timovi ne pate zato što ne znaju raditi, nego zato što rade u sustavu koji ih usporava i uvodi rizik baš u trenutku kad treba brzina i jasnoća.
Krenuli smo kao FP&A platforma jer je tu problem najjasniji i najskuplji, ali smo vrlo brzo vidjeli da isti problem postoji šire kroz cijelu organizaciju. Podaci su razbacani, alati su nepovezani, definicije driftaju, a Excel postane sloj koji krpa sve rupe između ERP-a, DWH-a i BI-ja. I onda financije, umjesto da upravljanju, postaju “tim za usklađivanje”.
Potvrdu tržišta dobili smo kroz ponašanje korisnika. Kad ljudi dobiju brzinu i kontrolu na jednim definicijama, ne žele se vraćati na stari način rada. Druga potvrda je bila pandemija. Kad su kompanije morale raditi scenarije i replanove iz dana u dan, tada se jasno vidjelo koliko “ručni pogon” puca baš kad je najpotrebniji. I to je trenutak kad mnogi shvate da planiranje nije godišnji ritual, nego sposobnost upravljanja.
Prošle jeseni našli ste se i na Deloitteovoj listi najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe. Koliko vam znači to priznanje po pitanju referenci za neke buduće poslove?
Takva priznanja su dobar signal tržištu, pogotovo za ljude koji vas još ne poznaju. U enterprise prodaji povjerenje je veliki dio posla i svaki kredibilni signal pomaže otvoriti vrata brže. Kad ste vendor u kategoriji koja ulazi u kritične procese, kupci uvijek traže signale stabilnosti i ozbiljnosti. Deloitte lista je u tom smislu dobar “trust booster”.
Ali iskreno, najveća referenca nam je i dalje ono što klijenti vide u praksi, brzina do vrijednosti, stabilnost isporuke i mogućnost da se platforma širi unutar organizacije. U enterpriseu, jedna dobra implementacija je važna, ali pravo povjerenje dolazi kad druga i treća faza idu lakše, brže i šire. Zato Deloitte priznanje vidimo kao dodatni signal, ali dugoročno pobjeđuje samo isporuka.
Kakvi trendovi trenutno dominiraju u financijskom upravljanju? U kojoj mjeri umjetna inteligencija utječe i mijenja način rada financijskih timova?
Najveći trend je pomak s periodičnog planiranja na kontinuirano upravljanje. Više scenarija, češća prognoza, brže odluke, manje ‘godišnjeg rituala budžetiranja’. Drugi trend je spajanje planiranja i izvještavanja na iste definicije, jer bez toga financijski timovi ostaju u modu usklađivanja. Treći je upravljanje i mogućnost praćenja, jer CFO-ovi žele brzinu, ali ne na račun kontrole. Financije moraju biti i brze i objašnjive, i to je teško postići u složenom sustavu koji je fragmentiran. AI ubrzava promjenu, ali i razotkriva slabosti. Kad imate čiste, modelirane i governane podatke, AI može stvarno pomoći, brže objašnjenje odstupanja, driver analysis, draftanje izvještaja i scenariji. Kad je temelj slab, AI samo brže generira konfuziju. Zato mi AI gradimo unutar platforme, na istom modelu i istim definicijama, tako da ostane objašnjiv i pod kontrolom ljudi. U financijama AI mora biti pomoćnik koji ubrzava rad, ne “black box“ koji stvara dodatni rizik.
Farseer je i idejni pokretač Finance.Weekenda. Koji su ciljevi tog festivala, osim samog povezivanja stručnjaka u industriji?
Finance.Weekend postoji jer financije zaslužuju svoj event. Ne da bude odjel koji svima odobri trošak konferencije, a onda na kraju ni ne ode. Financije su često “backstage” funkcija. Drže firmu stabilnom, guraju disciplinu, brane rizik, zatvaraju mjesec, objašnjavaju rezultate i onda još slušaju kako “treba biti agilniji”, dok radi na sustavu koji je često krpan godinama. Htjeli smo napraviti mjesto gdje financije nisu publika na tuđem eventu, nego glavna tema.
Drugi razlog je vrlo praktičan. Finance stack je danas paradoks. Svi imaju ERP za aktualnosti, data warehouse za konsolidaciju, BI za dashboards, FP&A alat za planiranje, ali financije i dalje troše previše vremena na ručno mirenje definicija, objašnjavanje neslaganja i ponovno stvaranje jedne verzije istine svaki mjesec. Taj “porez usklađivanja“ je ogroman i najčešće nevidljiv. Plaća se kroz vrijeme najboljih ljudi, kroz sporije odluke i kroz rizik. Finance.Weekend je napravljen da o tom razgovaramo bez uljepšavanja, i da se fokusiramo na to kako to stvarno riješiti.
Zato je sadržaj postavljen oko tema koje su stvarno na stolu CFO-ovima i financijskim liderima. Kako spojiti BI, DWH i FP&A u jedan financijski operativni model, tako da planiranje i izvještavanje koriste iste definicije. Kako postaviti upravljanje i mogućnost praćenja, da brojke budu brze, ali obranjive. Kako raditi kontinuirane prognoze i scenarije bez da svaki put počinješ od nule. I naravno, AI, ali realno. Gdje AI danas stvarno može preuzeti ručni rad, objašnjavanje odstupanja, analizu pokretača, izradu izvještaja, podršku scenarija, a gdje postaje rizičan ako radi na slabom temelju.
I treća stvar, možda najvažnija, je zajednica. CFO-ovi i ljudi iz financija često prolaze iste probleme u izolaciji. Svatko misli da je ‘njihova firma posebna’, a zapravo su obrasci isti. Kad sjedneš s ljudima koji koriste isti sustav, imaju iste bolne točke i isti pritisak od uprave, dobiješ ono što ti nijedna prezentacija dobavljača ne može dati – iskreni razgovor. Što je funkcioniralo. Što nije. Gdje su brzi rezultati u idućih 90 dana. Gdje se ljudi najčešće zalete. Koje kompromise vrijedi napraviti, a koje ne.
Zato Finance.Weekend nije događaj za inspiraciju. To je događaj za ljude iz financija koji žele otići kući s konkretnim idejama, boljim benchmarkom, boljim kontaktima i jasnijim planom što napraviti da financije rade brže, sigurnije i s manje ručnog kaosa.
Završno, koji su planovi za dalje? Kako vezano uz novac prikupljen spomenutom investicijom tako i općenito?
Plan je jasan, ambiciozan ali ne i širok. Prvo, skalirati se na ciljanim tržištima Zapadne Europe i Sjeverne Amerike uz disciplinu, fokus i ponovljiv pristup izlasku na tržište. Ne želimo rasti kaotično. Želimo rasti predvidljivo, s jasnim ICP-om i jasnim potezima.
Drugo, ubrzati razvoj platforme, posebno data sloj, reporting i analitiku, te AI koji je vezan uz governane podatke i financijski model. To je smjer u kojem vidimo najveću dugoročnu diferencijaciju, jer financijski timovi ne žele još jedan alat. Žele operativni sustav koji povezuje sve i smanjuje ručni rad.
Pročitajte još:
Treće, ojačati isporuku i uspjeh kod klijenata (delivery i customer success) kako bismo mogli rasti brže bez pada kvalitete. U enterprise okruženju sve se vraća na reputaciju i sposobnost da isporučite ono što ste prodali, brzo i stabilno. Ne gradimo ‘još jedan alat’. Gradimo enterprise operativni sustav za financije, a ova runda nam daje resurse da taj smjer ubrzamo i učinimo ga standardom.
