Idućega ponedjeljka vrlo je lako moguće da će Francuska ponovno ostati bez vlade, a na probleme s financijama s kojima se suočava druga najveća ekonomija eurozone s velikom pozornošću gledaju i iz Europske središnje banke (ESB).
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde je kazala da, unatoč vjerojatnom kolapsu vlade, ta zemlja neće morati tražiti potporu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ali svakako mora što hitnije dovesti javne financije pod kontrolu.
Lagarde je, inače, prije sadašnje dužnosti bila glavna direktorica MMF-a.
“Rizik od pada jedne vlade u eurozoni svakako zabrinjava. Tržišta ocjenjuju rizike u njihovoj ukupnosti i vidjeli smo da rizik za Francusku zadnjih dana raste”, izjavila je Lagarde za francuski Radio Classique.
Razlika između prinosa na francuske i njemačke obveznice dosegnula je protekloga tjedna najvišu razinu ove godine.
Francuska manjinska vlada premijera Francoisa Bayroua će vrlo vjerojatano izgubiti glasovanje oko proračunskog plana za 2026. godinu u kojemu su predviđene velike uštede.
Lagarde je bila na čelu MMF-a u vrijeme kada su se osjećale posljedice globalne financijske krize i kada je trebalo spašavati Grčku.
Ona kaže da MMF reagira na pozive zemalja koje imaju trenutačni problem nemogućnosti plaćanja dugova, ali to s Francuskom nije slučaj.
“Apsolutno je nužno da razina manjka i zaduženosti krene naniže prema onome što je dogovoreno na europskoj razini”, poručila je Lagarde.
Od pandemije Francuska ima proračunski manjak iznad tri posto bruto društvenog proizvoda (BDP), a u ovoj godini bit će iznad pet posto. Bayrou želi da se proračunom za 2026. taj manjak smanji na 4,6 posto BDP-a.

Lagarde je u razgovoru izrazila zabrinutost i zbog onoga što se događa s druge strane Atlantika, odnosno napada američkog predsjednika na neovisnost središnje banke.
Ona je, kao pravnica, procijenila da će Trumpu biti vrlo teško ostvariti nadzor nad Fedom, no da bi posljedice bile jako negativne ako mu to uspije.
Pročitajte još:
“Ako uspije u svojoj namjeri, to bi bila velika prijetnja kako američkoj tako i svjetskoj ekonomiji. Monetarna politika sasvim jasno ima utjecaj na stabilnost cijena i osiguranje optimalne zaposlenosti u zemlji”, prenosi Politico riječi Lagarde.
Trump želi da Fed snizi kamatnu stopu, a predsjednik Feda Jerome Powell je nedavno rekao da su trenutačno u raskoraku dva glavna cilja Feda, niska inflacija i puna zaposlenost, no ostavio je prostor za moguće smanjenje kamatne stope do kraja godine.