Anketa Europske središnje banke (ESB) pokazuje da kućanstva osjećaju jači pritisak cijena no što službeni podaci sugeriraju premda je inflacija u eurozoni pala na 1,7 posto. Predsjednica ESB-a Christine Lagarde rekla je pred zastupnicima u Europskom parlamentu kako bi smanjenje jaza između percipirane i stvarne inflacije moglo bitno pomoći gospodarstvu eurozone.
“Pozorno pratimo kako građani percipiraju inflaciju, ne samo zato što to ima učinak na ekonomsku aktivnost i očekivanja, već i zato što želimo nastaviti osiguravati povjerenje onih kojima služimo”, poručila je Lagarde.
Ona u svom prvom nastupu pred Europskim parlamentom u ovoj godini nije htjela odgovarati na pitanja vezana za nagađanja oko njezina ranijeg odlaska sa čelnog mjesta u ESB-u. Kako je ustvrdila, ESB nema samo zadaću ispunjavati ono što mu je mandat, već i dobro komunicirati s javnošću o svojim odlukama jasnim jezikom što uključuje odgovore na “zašto” i “kako”.
Što se inflacije tiče, Lagarde je iskazala optimizam tvrdeći da su napori ESB-a za njezinim obuzdavanjem dali ploda.
Inače, ankete ESB-a još od travnja 2020. u više navrata su pokazivale da puno ljudi misli da cijene rastu brže no što su službene brojke o inflaciji.
“Percepcija inflacije otkriva vjerovanje ljudi oko promjene cijena. Ona i stopa inflacije idu uglavnom istim smjerom, ali obično je percepcija da je inflacija veća. To nije fenomen samo za eurozonu, već se može primijetiti globalno”, rekla je Lagarde.
Podaci ESB-a upućuju da je percepcija inflacije obično 1,2 postotna boda iznad službene brojke.
Lagarde upozorava da je percepcija važna jer utječe na odluke o potrošnji i štednji, na zahtjeve o povećanju plaće te na povjerenje u institucije.
“Povjerenje je vrijedna roba sama po sebi, ali i pomaže da se usidre inflacijska očekivanja”, dodala je čelnica ESB-a.
Jaz između percepcije i stvarne stope inflacije objašnjava se time što su ljudi skloniji uočiti rast više no pad cijena, a veliki šokovi kao što je nedavno bio slučaj uslijed geopolitičkih i trgovinskih okolnosti ostavljaju trag u javnosti dulje vrijeme. Osim toga, na osjećaj inflacije snažno utječe kretanje cijena onoga što ljudi najviše kupuju, a to su hrana i gorivo.
U ovoj godini očekuje se daljnje usporavanje u rastu cijena hrane, no stopa će ostati nešto iznad dva posto.
Pročitajte još:
Lagarde je rekla i da se sa spuštanjem inflacije ispod nominalne stope rasta plaća realne plaće nisu samo oporavile već su u prosjeku narasle na razinu višu od one iz 2019.
Poručila je da je rast u eurozoni za zadnje tromjesečje prošle godine procijenjen na 0,3 posto, a za cijelu 2025. na 1,5 posto. Pritom napominje da je rast u zadnje vrijeme više pod utjecajem domaće potražnje no industrije.
“Sektor usluga, posebice u IT-u, odigrao je bitnu ulogu, a građevinski sektor dobiva na zamahu. Trgovinska bilanca ostaje breme, uvoz i izvoz su imali negativan učinak na rast. Globalna trgovinska scena ostaje izazovna”, ocijenila je Lagarde.
