Ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama u srpnju je iznosio 2,3 milijuna, što je za 5,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, kada ih je bilo 2,1 milijun.
Najveći promet putnika, otkrivaju podaci Državnog zavoda za statistiku, ostvarila je zračna luka Split, 783.000, odnosno 4,7 posto više na godišnjoj razini.
Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 538.000 prevezenih putnika, 3,3 posto više nego u srpnju 2024., te zračna luka Zagreb, s 467.000, što predstavlja porast od 8,4 posto.
Najveći međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, odakle je stigla 371.000 putnika. U pitanju je, navode iz DZS-a, porast od 18,6 posto u odnosu na srpanj lani.
Na drugom mjestu su zračne luke Velike Britanije, s 355.000 prevezenih putnika ili 26,1 posto više, nakon kojih slijede zračne luke Francuske, sa 181.000 prevezenih putnika, odnosno porastom od 20,9 posto.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u hrvatskim zračnim lukama u srpnju je dosegnuo 21.892. Lani ih je bilo 20.689, točnije 5,8 posto manje.
DZS je objavio i podatke o prometu tereta u zračnim lukama za srpanj, a taj je segment ujedno i jedini u kojem je zabilježen pad, i to za 14 posto.
Nakon što je, naime, lani kroz hrvatske aerodrome prošlo 1.054 tone, u sedmom mjesecu ove godine ta se brojka smanjila na 906 tona.
Pročitajte još:
U izvješću DZS-a izneseni su i podaci o prometu od siječnja do srpnja. Tako je ostvareno 81.800 slijetanja i polijetanja zrakoplova u kojima se nalazilo 7,6 milijuna putnika, 6,8 posto više nego u istom periodu lani.
Ukupan promet tereta u tom je razdoblju, međutim, pao za 9,1 posto i iznosio 5.700 tona.
