Kronični nedostatak radnika u Hrvatskoj: Problem u građevinarstvu i trgovini

U Hrvatskoj više nema smisla polemizirati zašto se neke politike za tržište rada nisu provodile prije 20 godina, nego se treba okrenuti sadašnjosti i budućnosti te kronični nedostatak radnika za mnoge sektore rješavati jačim dijalogom socijalnih partnera, istaknuto je na konferenciji ‘Tržište rada’ u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Konferenciju u HUP-u organizirala je kuća Motus Media u suradnji s HUP-om, HGK-om, nekoliko sindikata i uz sudjelovanje predstavnika raznih tvrtki. Predsjednice sindikata graditeljstva i trgovine Jasenka Vukšić i Zlatica Štulić naglasile su probleme pronalaska i zadržavanja radnika, posebno kvalificiranijih u tim djelatnostima, ali i oko uvoza stranih.

“Trenutačno je u graditeljstvu u Hrvatskoj, od ukupnog broja radnika, jedna trećina ili oko 50.000 stranih, od kojih je jako puno iz Azije i nekvalificirani su. O tome treba više voditi računa, kao i o zaštiti na radu te njihovom obrazovanju, ali i ne zaboraviti domaću radnu snagu i nju poticati na rad”, kazala je Vukšić.

U tom sindikatu nisu protiv uvoza radnika, ali smatraju da to treba biti u kvotama i sektorski, a ne da bude neograničeno i da nitko ne vodi brigu o prilagodbi, smještaju i drugim stvarima vezanim za strance. Također kažu da se svi socijalni partneri, a posebice država, trebaju oko toga više potruditi.

Na pitanje ima li procjena koliko će se za građevinu ove godine uvesti novih radnika, navode da je to teško reći jer ni poslodavci ni država nemaju planova niti se iskazuju potrebe, prenosi Hina. Zato izmjene zakona o strancima ne drže dovoljnim, iako, dodaje Vukšić, ima pomaka, ali kao da su ostali isti problemi. I Štulić iz sindikata trgovine je naglasila velik i stalan nedostatak radnika u tom sektoru, gdje danas radi oko 200.000 ljudi, od kojih oko 150.000 u maloprodaji, a od njih su dvije trećine žene.

“Upravo u maloprodaji je velik nedostatak, ali i fluktuacija radnika. Stalno su otvoreni natječaji, no ljudi se slabo javljaju. Ako se i zaposle, ne ostaju dugo jer su uvjeti rada i plaće loše, kreću se oko minimalca, a intenzitet rada je veliki i stresan. I tu već radi puno stranaca, ali je, kao i drugdje, problem jezik kojeg ne znaju, a dolaze u izravan kontakt s kupcima”, rekla je Štulić.

Na pitanje zašto su plaće niske, a potražnja za radnicima velika, uz istodobnu slabu ponudu radnika, odgovorila je da je trgovina visoko intenzivna djelatnost koja puno zapošljava, te da se samo neke trgovine ističu većim plaćama. Direktorica više granskih udruga HUP-a Jasminka Martinović istaknula je pak da su se na hrvatskom tržištu rada u zadnjim godinama dogodile velike promjene i da ih treba sustavnije rješavati.

“U zadnje dvije godine broj stranih radnika se povećao pet puta u odnosu na pet godina prije toga, a najviše ih je iz BiH te zatim iz Nepala. Kako ih je sve više i iz drugih dalekih zemalja, HUP pozdravlja i izmjene zakona o strancima, jer su neke stvari dobre, ali s nekim institutima poslodavci nisu zadovoljni i nailaze na probleme sa strancima. Stoga HUP od države traži strategiju integracije strane i domaće radne snage”, navela je Martinović.

U tome je jedna od ključnih stvari učenje hrvatskog jezika, u čemu država već pomaže, ali uz uvjet da radnik radi godinu dana u Hrvatskoj, što u HUP-u smatraju prekasno, nego da jezik trebaju učiti čim dođu u Hrvatsku. Martinović se osvrnula i na mlade tj. generaciju Z koja dolazi na tržište rada sa sasvim drugačijim stavom o zapošljavanju i predanosti radu od starijih.

“Njihove zahtjeve treba više uvažavati, jer im je važnija ravnoteža poslovnog i privatnog, kao i plaća te uvjeti rada od npr. sigurnosti radnog mjesta. Skloni su i češćem mijenjanju poslova za te ciljeve, i o tome također trebaju više razgovarati socijalni partneri”, poručila je Martinović.

O jačem usklađivanju potreba tržišta rada s obrazovanjem govorio je potpredsjednik HGK-a Igor Pokaz, dodajući da je i ta neusklađenost dijelom razlog za dubinske promjene na tržištu rada. Kada se tome doda još inflacija, posljedice pandemije i sve manje domaćih, a sve veći uvoz stranih radnika, jasno je, kaže, da su pred poslodavcima i dalje veliki izazovi. I u HGK, dodaje, smatraju da se Zakon o strancima treba još poboljšati, kao i uvjeti rada u zemlji.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u razdoblju od 01. siječnja do 28. veljače 2025. godine ukupno je izdano 34.440 dozvola za boravak i rad. Najviše ih je izdano u djelatnosti graditeljstva, 11.915. Zatim su turizam i ugostiteljstvo s 8.689, industrija s 4.912, prometa i veza s 3.103 te trgovine s 1.843.

Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje izdano je 22.017 dozvola, a 11.235 ih je produljeno, dok ih je 1.188 izdano za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, 1.010.

Kada je riječ o državama, do 31. siječnja ove godine najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je državljanima Nepala, 8.201, a na drugom mjestu su državljani Bosne i Hercegovine s 5.603 dozvole.