Europska komisija je pokrenula natjecanje za novo izdanje nagrade europskog glavnog grada turizma za 2027. godinu, pa su turistička odredišta diljem Europske unije (EU) pozvana da se kandidiraju prezentiranjem inicijativa inovativnog i održivog turizma čime se onda svrstavaju u vodeće primjere u tom smislu. Bit će nagrađene dvije destinacije koje pokažu posebna postignuća u dvije kategorije.
Prva kategorija odnosi se na odredišta preko 100 tisuća stanovnika, a priznanje se daje za odličnost u održivosti, pristupačnosti, digitalizaciji, kulturnom naslijeđu i kreativnosti. Druga kategorija je otvorena za odredišta od 25 tisuća do 100 tisuća stanovnika i nagrađuje manje destinacije koje su vodeće u održivom turizmu.
Za Hrvatsku je ovo natjecanje zanimljivo i zbog toga što je u toj drugoj kategoriji ovogodišnji pobjednik Dubrovnik, dok je u prvoj kategoriji priznanje odnio finski grad Tampere. Premda je Dubrovnik nadaleko poznata hrvatska turistička destinacija sasvim je realno ustvrditi da ima još mjesta koja bi mogla biti zainteresirana i konkurentna na ovom natjecanju.
Aplikacije za sudjelovanje u natjecanju za 2027. godinu treba podnijeti do 12. lipnja u 17 sati.
Kako navode iz Europske komisije, turizam je jedan od najvećih gospodarskih sektora u EU-u i zbog toga ima važnu ulogu u gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta, regionalnom razvoju, poslovanju malih i srednjih tvrtki te očuvanju kulturnog naslijeđa.
Istodobno se turizam suočava s izazovima kao što su geopolitička nestabilnost, klimatske promjene, manjak radne snage i pretrpanost pojedinih atraktivnih odredišta. Nagrada europskog glavnog grada turizma upravo ima za cilj promicati kvalitetna rješenja za takve izazove.
U obrazloženju dodijeljene nagrade Dubrovniku se navodi da taj grad uvodi tehnološki utemeljene mjere za osiguranje održivosti turizma.
Tako projekt “Poštujte grad” ima za cilj smanjiti negativne učinke prekomjernog turizma primjenom praktičnih rješenja u uskoj suradnji s lokalnim partnerima. Također, Dubrovnik Pass i sustav nadzora pomažu u boljem upravljanju broja gostiju i reguliraju broj dnevnih izleta u grad.
“Kao popularna destinacija za kruzere Dubrovnik je ograničio broj dnevnih gostiju s kruzera na 4.500 tisuće ili dva broda u isto vrijeme čime osigurava rast održivog turizma i štiti povijesnu jezgru. Ove prakse potvrđuju predanost Dubrovnika smanjenju posljedica masovnog turizma i očuvanju održivosti grada dok se istodobno osiguravaju prihodi koji podupiru kulturni život grada i obnovu povijesnih lokacija”, istaknuto je u obrazloženju.
Posebno se ističe činjenica da je pristup Dubrovnika turizmu vođen angažiranjem lokalne zajednice i međunarodnim standardima. Ključan dio tog napora je istraživanje mogućnosti kapaciteta, u suradnji s dubrovačkim sveučilištem, s fokusom na pritisak na infrastrukturu, turističku održivost i obrasce turističkih posjeta.
Osim toga, Dubrovnik je snažno posvećen ulaganjima u zelene površine i klimatsku otpornost, a projekti uključuju obnovu javnih parkova, ozelenjivanje promentica i sadnju 150 odraslih stabala za smanjenje gradske žege.
“Na otoku Lokrumu gdje šumska vegetacija pokriva 90 posto površine pažljivo održavanje pomaže očuvanju biorazličitosti, poboljšava kvalitetu zraka i podržava klimatsku prilagodbu. Grad postavlja primjer i smanjenjem plastičnog otpada. Kao prvi član inicijative Pametni gradovi za plastiku, kojom se nastoji smanjiti uporaba plastike i količina plastičnog otpada do 2030. godine, Dubrovnik je zabranio jednokratnu uporabu plastike u javnim institucijama i na događajima koje sponzorira grad”, također je dio obrazloženja nagrade za Dubrovnik.
Pročitajte još:
Hrvatska ima dva grada u inicijativi Pametni gradovi za plastiku, a drugi je Trogir.
U nastojanju da postane održiviji grad Dubrovnik radi na poboljšanju transportnog sustava, vodne infrastrukture te izvora obnovljive energije. Tako je uveo u korištenje 68 novih autobusa od čega je 14 na električni pogon. Također, solarni paneli i sustavi za korištenje morske vode za potrebe grijanja i hlađenja na mjestima kulturne baštine smanjuju emisije i štede novac.
Tampere, primjerice, uz ostalo kani postati ugljično neutralan do 2030. godine i odlično je povezan i uklopljen s obližnjim prirodnim ljepotama te nudi vrlo kvalitetna digitalno osmišljena kulturna iskustva.
