Službenicima i namještenicama u državnoj službi i javnim službama započela je isplata plaća prema novim, uvećanim koeficijentima. Plaće zaposlenih u državnoj službi i javnim službama u travnju povećane su u prosjeku za 32 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
„Uvećanje plaća u državnoj službi i javnim službama rezultat je reforme sustava plaća kojom je Vlada Republike Hrvatske nakon gotovo tri desetljeća uvela novi sustav plaća, pravedniju i jednostavniju kategorizaciju i konsolidaciju radnih mjesta u državnoj službi i javnim službama. Za najveće povećanja plaća službenika i namještenika izdvojeno je 1.63 milijardi eura.“, priopćili su iz Ministarstva pravosuđa i uprave tijekom vikenda.
„Podsjećamo, osnovica za obračun plaća za državne i javne službenike i namještenike od 2016. godine porasla je za više 40 posto, povećani su iznosi za božićnice, regres i dar za djecu te je uvedeno novo pravo na uskrsnicu u iznosu od 100 eura. Reformom sustava plaća doneseni su i novi koeficijenti u Hrvatskoj vojsci čime su plaće hrvatskim vojnicima uvećane za oko 38 posto. Uz to, 1. travnja stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika zahvaljujući kojima će suci i državni odvjetnici dobiti uvećane plaće i materijalna prava.“, navedeno je.
Povećanje plaća u javnom i državnom sektoru dodatno će potaknuti odljev stanovništva, a korupcija će nastaviti rasti, kao i inflacija
Prof.dr.sc. Boris Podobnik u nedavnom intervjuu za Financije.hr upozorio je na negativne efekte koje bi ovo povećanje plaća moglo imati na hrvatsko gospodarstvo. Kao i na demografiju koja je pretrpjela jak udarac masovnim odljevom stanovništva u razvijenije zemlje Europske unije. Podsjetimo, u zadnjoj objavi Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u ožujku, u dijaspori živi oko 3,2 milijuna Hrvata dok je u RH 3,8 milijuna stanovnika.
“U ekonomiji vrijedi svima razumljiv mehanizam da ono što je riskantnije mora nositi i veći prinos, pa tako i obveznice kao manje riskantne nose manji prinos od dionica. Slična logika vrijedi i na tržištu rada jer je svakome jasno da je posao u javnom i državnom sektoru manje riskantan, pa bi plaće za isti posao trebale biti veće u privatnom nego u javnom sektoru. Ja sam radio tu analizu za zemlje EU-a i pokazali smo da što je zemlja korumpiranija to su plaće, suprotno ekonomskoj logici, veće u javnom nego u privatnom sektoru. Srećom, nakon ulaska u EU, odlazak Hrvata na zapad se ubrzao pa kako je nedostajalo sve više radnika, plaće u privatnom sektoru morale su rasti brže nego u javnom sektoru.
Sad nakon ovog rapidnog povećanja plaća u državnom i javnom sektoru dobit ćemo opet anomaliju u ekonomiji rada, da je za istu plaću riskantniji sektor slabije plaćen, a kad takvu anomaliju stvorite pojačate odljev ljudi, dakle emigraciju.”, zaključio je Podobnik u vezi spomenutog povećanja.
Nastavak iseljavanja i korupcije uz doseljavanje stranih radnika
Uz dodatan odljev stanovništva Podobnik je kao negativan efekt naveo i povećanje inflacije i ostanak problema raširene korupcije.
“Vlada će tom mjerom još dati i zamah inflaciji, a po Eurostatu kod nas i Rumunja je inflacija najveća unutar EU. Dakle, želimo li stabilizirati tržište rada i smanjiti emigraciju, a spriječiti s njom povezanu preveliku imigraciju, moramo raditi na povećanju efikasnosti državnog sektora, njegovom smanjenju, profesionalizaciji, sprječavanju korupcije i nepotizma, provoditi digitalizaciju i smanjivati administraciju, ubrzavati procedure koje će skraćivati čekanja za razne dozvole. Ja bih volio da ako čekate neku dozvolu dulje od, recimo dva mjeseca, da vam je automatski odobrena. Kad uvodite digitalizaciju višak administracije moramo ili otpustiti ili je prebaciti na korisnije poslove. Gotovo je sigurno da što je korupcija u društvu manja, to je manja i razlika u efikasnosti između privatnog i javnog sektora, dakle zato paralelno moramo suzbijati korupciju i povećavati efikasnost javnog sektora, a to sigurno ne ostvarujete stranačkim kadroviranjem.”, pojasnio je.
Dok populacija opada i seli na zapad, raste broj zaposlenih u javnim i državnim službama. Reforme se ne događaju, a nastavlja se sa stranačkim kadroviranjem, što sigurno ne ide u prilog efikasnosti spomenutih službi.
Anomalija u umjetnom dizanju plaća javnog sektora mogao bi dodatno napraviti štetu privatnom sektoru, u kojem će ljudi htjeti sve manje raditi, što će ubrzati dovlačenje stranih radnika.
Pročitajte još:
“Rekao sam već da smo ovim otpuštanjem povećali anomaliju u ekonomiji rada i da privatni sektor u mnogim industrijama ne može povećavati plaće svojim zaposlenicima, pa su otkazi nužnost. Samo tada se nameće samo jedno rješenje – dovlačenje ljudi iz Azije koji će biti zadovoljni s nižim plaćama. Ima razloga zašto je u globalizaciji tekstilna industrija nestala u skoro cijeloj EU. Tako i kod nas u EU više nitko ne želi raditi za niske plaće za koje su spremni raditi radnici u Aziji. Ne očekujem prelaske u javni sektor jer kad se poboljša položaj u tom sektoru opet će se zapošljavati preko veze. Znate, u srednjem vijeku mogao si biti princ samo ako ti je tata bio kralj.”, zaključio je Podobnik.
