Krajem lipnja u Hrvatskoj zabilježeno više od 254.000 poslovnih subjekata

Ukupan broj poslovnih subjekata u lipnju ove godine u Hrvatskoj iznosio je 254.132, a od toga je aktivnih subjekata bilo 183.148 pa je udio aktivnih pravnih osoba iznosio 72,1 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Više od polovice registriranih i aktivnih subjekata zastupljeno je u četiri područja djelatnosti. Jedno od tih područja je trgovina na veliko i na malo s udjelom registriranih od 11,3 posto i aktivnih 12,7 posto. Slijedi prerađivačka industrija čiji je udio registriranih iznosio sedam posto, a aktivnih 8,5 posto. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti su također jedno od spomenutih područja s udjelom registriranih od 10,6 posto i aktivnih od 12,9 posto, i na kraju su ostale uslužne djelatnosti, s udjelom registriranih od 21,1 posto i aktivnih od 14,4 posto.

Statističari navode da je udio profitnih subjekata u ukupnim aktivnim poslovnim subjektima iznosio čak 80,5 posto, a neprofitnih 19,5 posto.

Struktura profitnih subjekata po djelatnostima pokazuje da ih je 65,8 posto zastupljeno u pet područja djelatnosti. Najviše u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, 16 posto, a zatim je trgovina na veliko i malo s udjelom od 15,7 posto i građevinarstvo s udjelom od 14,7 posto. Na kraju su prerađivačka industrija i djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 10,6 odnosno 8,8 posto.

Kada je riječ o neprofitnim subjektima, polovica ih pripada ostalim uslužnim djelatnostima. Druga polovica raspoređena je na djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije, čiji udio je iznosio 28,9 posto, obrazovanja sa 7,3 posto, zatim su djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sa 6,5 posto te javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, 2,7 posto.

Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva pokazuje da je privatno vlasništvo najčešći oblik, prema DZS-u, te da je njime obuhvaćeno 79,6 posto subjekata. Istodobno, u državnom vlasništvu je 0,8 posto subjekata, u mješovitom 0,3 posto, u zadružnom 0,4 posto, dok se za 18,9 posto pravnih osoba vlasništvo ne prati.

Subjekti u privatnom vlasništvu su najzastupljeniji u uslužnim djelatnostima. U djelatnostima trgovine na veliko i na malo imaju udio od 98,6 posto, u poslovanju nekretninama 99,2 posto, a u prijevozu i skladištenju 98,3 posto.

Sličan udio tog oblika vlasništva među proizvodnim djelatnostima imaju građevinarstvo, 99,3 posto, prerađivačka industrija, 98,1 posto, i telekomunikacije, računalno programiranje, savjetovanje, računalna infrastruktura te ostale informacijske uslužne djelatnosti, 99,6 posto.

Promatra li se struktura aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih, najveći udio, od 51,9 posto, imaju subjekti koji zapošljavaju od jednog do devet djelatnika i 37,6 posto subjekti bez zaposlenih. Oko 8,1 posto udjela imaju subjekti s 10 do 49 zaposlenih, a 2,1 posto subjekti s 50 do 249 zaposlenih, dok samo 0,4 posto udjela imaju subjekti s više od 250 zaposlenih.

U strukturi trgovačkih društava, prema pravno ustrojbenim oblicima, uvelike prevladava oblik društava s ograničenom odgovornošću, čiji je udio registriranih 73,6 posto, a udio aktivnih 74,6 posto. Drugi oblik prema brojnosti je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću s 25,3 posto registriranih i 24,4 posto aktivnih, dok ostali oblici trgovačkih društava čine jedan posto.

Struktura registriranih neprofitnih pravnih osoba prema vrstama pravno ustrojbenih oblika pokazuje da 96,9 posto čine udruge, ustanove, udruženja i slične organizacije, a 3,1 posto tijela državne vlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, piše DZS. Od spomenutih pravnih osoba, njih 46,3 posto je aktivno.

To su subjekti iz četiri područja djelatnosti. Prvo područje su ostale uslužne djelatnosti, s udjelom registriranih od 59 posto i udjelom aktivnih od 41,8 posto. Zatim je javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, s udjelom registriranih od 3,7 posto i aktivnih 33,6 posto. U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi udio registriranih iznosio je 4,8 posto, dok je udio aktivnih iznosio 62,9 posto, a u obrazovanju je bilo samo 3,7 posto registriranih, ali je ta djelatnost imala najveći udio aktivnih, čak 91,1 posto.

Nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata, odnosno pravnih osoba, smješteno je u Gradu Zagrebu. Udio Grada Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno je manji i iznosi 19,4 posto. Na drugom mjestu po brojnosti registriranih pravnih i fizičkih osoba je Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 10,6 posto pravnih osoba i 14,9 posto fizičkih osoba. Bitno je napomenuti i da tri županije imaju više od pet posto udjela registriranih pravnih osoba. Prva je Primorsko-goranska sa 7,8 posto, zatim je Istarska sa 7,3 posto i na kraju je Zagrebačka županija sa 6,7 posto. Isti je redoslijed i u broju fizičkih osoba.

S druge strane, teritorijalna struktura aktivnih trgovačkih društava razlikuje se od strukture registriranih. Udio Grada Zagreba u skupinama tih subjekata u registriranim subjektima iznosi 33,9 posto, a u aktivnima 33,3 posto. Udio po brojnosti druge županije, Splitsko-dalmatinske, u aktivnim subjektima iznosi 10,7 posto, a u registriranima 10,8 posto.

Udio trgovačkih društava u broju novoosnovanih subjekata u lipnju 2025. godine iznosio je pak 90,1 posto.

S obzirom na objavljeni broj poslovnih subjekata u Hrvatskoj, zanimljivo je vidjeti i podatke o registraciji novih poduzeća. Eurostat je nedavno objavio da je u Europskoj uniji i eurozoni pao broj registracija novih poduzeća u prvom kvartalu 2025. godine, ali je u Hrvatskoj zabilježen impresivan rast od 4,2 posto pa se time izdvaja kao jedna od rijetkih država s pozitivnim trendom.

U EU su registracije pale za 5,1 posto, a u eurozona za 5,5 posto. S druge strane, Hrvatska nastavlja s rastom i tako potvrđuje otpornost te potencijal svog poduzetničkog sektora.

Iz Eurostata ističu da je EU pretrpjela poremećaje tijekom pandemije, s naglim padom registracija u prva dva kvartala 2020., ali i snažan oporavak nakon pandemije. Posljednjih godina trend je bio stabilan rast, s vrhuncem u prvom kvartalu prošle godine, nakon čega je uslijedio manji pad i novi porast u trećem i četvrtom kvartalu 2024.

“Hrvatska se pozicionira kao jedno od tržišta s najpozitivnijim trendom u regiji. Upornost u poticanju poduzetništva, digitalizacija poslovne registracije i poduzetnički optimizam očito daju rezultate”, tvrde statističari.