Kako bi povećala posjećenost kina, kazališta, muzeja, i to osobito kod mlađe populacije, Ministarstvo kulture najavilo je ove godine izdati Kooltura karticu. Država namjerava na Kooltura karticu uplatiti vaučer od 100 eura, koju će mladi moći iskoristiti za kupnju knjiga, ulaznica za muzeje, kina, kazališta. Jedino je ograničenje što ovu karticu putem eGrađana neće moći zatražiti svi mladi, nego samo oni koji su navršili 18 godina, i moći će je koristiti tek godinu dana.
To je jedna od mnogobrojnih kartica kojima država, osim što potiče potrošnju, nudi i popuste i posebne pogodnosti za određene skupine. No uspijeva li u tome?
Velika su očekivanja bila od Hrvatske turističke kartice, poznate kao i CROkartica, kada se krenulo s njezinim uvođenjem 2020. godine. Cilj Ministarstva turizma bio je potaknuti potrošnju u domaćem turističkom sektoru, osobito onom izvan glavne sezone. No, prvi korak je na građanima, koji trebaju zatražiti izdavanje kartice. Na nju mogu sami uplaćivati koliko namjeravaju potrošiti, ili za njih to može učiniti poslodavac.
Naime, upravo zato što je iznos do 400 eura neoporeziva isplata zaposleniku, nadali su se u Ministarstvu turizma i sporta da će poslodavci rado posegnuti za ovih vidom nagrađivanja radnika.
No Hrvatsku turističku karticu “zaskočila” je korona. Uz to, njezino izdavanje zatražili su vjerojatno samo oni kojima je poslodavac najavio neku uplatu. Drugima se možda nije ulazilo u proces izdavanja kartice, jer popusti koje pritom ostvaruju nisu bili primamljivi.
Trenutno je aktivno oko 20 tisuća kartica Hrvatske turističke kartice. Za Hrvatsku poštansku banku izrađeno je i distribuirano ukupno 20.004 kartica, dok je za Podravsku banku izdano 946 kartica, kažu u Ministarstvu turizma i sporta.
Otkad se počela koristiti pa do kraja 2025. na CROkarticu uplaćeno je 13.154.546 eura. Građani su dosad potrošili 8.722.251 eura, što znači da je nepotrošenih ostalo 4.432.295 eura. Jesu li zaboravili, ili to čuvaju za ovu sezonu, teško je iščitati iz osnovnih podataka.
Najveća potrošnja zabilježena je na području Grada Zagreba, nakon čega slijedi Istarska županija, dok ostale županije imaju manji udio u ukupnoj potrošnji, odgovorili su nam iz Ministarstva turizma i sporta.
Još je jedna kartica koja je izazvala dosta medijske pozornosti je e-Mudrica, koja nije klasična kartica, već aplikacija putem koje roditelji ostvaruju popuste zajedno s djecom, prilikom posjeta muzejima, nacionalnim parkovi ili primjerice u jednom drogerijskom dućanu prilikom kupnje na posebno određene dane.
Dosad je e-Mudricu aktiviralo 62.763 roditelja, koji sveukupno imaju 122.310 djece, a za ovaj projekt prijavilo se 159 partnera, kod kojih se mogu ostvarivati popusti. Kartica je nedavno proslavila 5 godina, otkako se koristi.
e-Mudrica projekt Ministarstva demografije i useljeništva, namijenjen je roditeljima, realiziran u suradnji s javnim i privatnim sektorom kako bi se ostvarile pogodnosti ili popuste na proizvode i usluge.
Pročitajte još:
I brojne su druge kartice kojima određene skupine ostvaruju pogodnosti. Mladi do 18 mogu se voziti besplatno vlakom, otočani ostvaruju povoljniju cijenu prijevoza u obalnom linijskom prometu, kao i mnoge druge. Na ovakve načine građane na potrošnju potiču i neki gradovi: umirovljenici jeftinije plaćaju neke usluge ili primjerice dobivaju besplatan upis u knjižnice.
Popusta očito ima, njima nas nastoje privući trgovački centri, neki ugostiteljski objekti, a mami nas i država i lokalna samouprava. No podaci ukazuju na to da ih građani na kraju neće iskoristiti, ako u tome ne vide značajnu financijsku korist ili im je proces izdavanja i korištenja složen i nepoznat. Zato je na kraju njihova rasprostranjenost gotova simbolična.
Za kreiranje ekonomske politike, rasprostranjenost ovakvih kartica trebala biti putokaz treba li i koliko javnog novca trošiti na ovakav način poticanja potrošnje. Ako se kartice koriste sporadično ili dio sredstava ostaje “parkiran“ na računima, učinci na domaće gospodarstvo su minimalni.
Jedan odgovor
Vidjet ćemo koliko će ovo uroditi plodom.