Konferencija EIB-a i HNB-a: Hrvatska i u 2024. zadržala snažan investicijski zamah, izazovi i dalje prisutni

Hrvatsko je gospodarstvo tijekom 2024. zadržalo snažnu dinamiku slijedom oporavka zabilježenog u 2022. i 2023. godine, istaknuto je na zajedničkoj konferenciji Hrvatske narodne banke (HNB) i Europske investicijske banke (EIB) pod nazivom “Financiranje rasta i inovacija s ciljem jačanja konkurentnosti”.

Sve to plod je zajedničkih napora država članica Europske unije, Mehanizma za oporavak i otpornost, fondova EU-a i financijskih instrumenata poput EFSU-a i InvestEU-a. K tome, uvođenje eura za Hrvatsku je predstavljalo strateški pomak i otvorilo joj nove poslovne prilike, što je pokrenulo pozitivan investicijski zamah.

„Ova konferencija je prvenstveno fokusirana ka investicijama za inovacije, za poboljšanje konkurentnosti što je ključno za ovaj trenutak razvoja Hrvatske. Kao što znate, Hrvatska jeste jedna od najbrže rastućih zemalja u EU u zadnje četiri godine a i među liderima smo u rastu investicija. Naš rast investicija je oko deset posto godišnje i privatnih i javnih. Ali fokus konferencije je i na investicijama koje se tiču inovativnih poduzeća, startupova, firmi koje trebaju rast odnosno scale-up, kako im naći financiranje odnosno alternativno financiranje bankovnom financiranju koje je u Hrvatskoj i dalje dominantno, baš kao i u EU“, rekao je guverner HNB-a, Boris Vujčić.

Kao alternativne mogućnosti financiranja, guverner je naveo i private equity, venture capital investicije i slične modele u kojima EIB ima značajnu ulogu u sufinanciranju.

„Pred Hrvatskom i cijelom Europom veliki su izazovi kad je riječ o zadržavanju konkurentnosti u okolnostima globalne nestabilnosti. Kako bi hrvatske tvrtke uspješno iskoristile prilike za rast, potrebno im je omogućiti pristup rizičnom kapitalu i alternativnim izvorima sredstava te učvrstiti spone među europskim tržištima kapitala. Ovaj skup pruža nam priliku da zajednički razmotrimo postojeće prepreke i nova rješenja za financiranje rasta i i inovacija kako bismo se pobrinuli za to da hrvatsko gospodarstvo zadrži konkurentnost u svijetu koji se ubrzano mijenja”, rekao je guverner Vujčić u uvodu konferencije.

Hrvatsko gospodarstvo raste i investicijska klima je pozitivna, rekla je potpredsjednica EIB-a, Teresa Czerwińska.

„Anketa koju je proveo EIB, pokazuje da hrvatska tvrtke vide zelenu i digitalnu tranziciju kao priliku za svoj razvoj ali i rast gospodarstva. Trećina njih je rekla da će imati koristi od digitalne i zelene tranzicije. Mi također vidimo da su hrvatske tvrtke veoma zainteresirane za nove tehnologije i investiraju u njih kao i u nove proizvode i usluge. Istovremeno, vidimo i tri velike investicijske barijere, a to su visoka neizvjesnost, cijena energije i nedostatak visokokvalificirane radne snage“, rekla je Czerwińska.

Ova EIB-ova anketa pokazala je i da preko osam od deset hrvatskih izvoznika kao problem navodi i obvezu pridržavanja različitih normi i propisa o zaštiti potrošača u zemljama Unije. Također, još uvijek je prisutna potreba za transformativnim ulaganjima jer, kad je riječ o uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, tek 62 posto hrvatskih tvrtki ih ima naspram 74 posto, koliki je prosjek u EU.

Iako je 87 posto hrvatskih tvrtki poduzelo mjere radi smanjenja emisija stakleničkih plinova, što je u skladu s prosjekom EU-a, pred svim zemljama Unije još je dosta posla, navodi EIB. Isto tako, među hrvatskim tvrtkama manja je vjerojatnost da su uložile u održiva rješenja u području prijevoza i energetsku učinkovitost.

Međutim, kako se u novim geopolitičkim okolnostima povećala i konkurentnost, hitnost poduzimanja daljnjih mjera sve je izraženija, kako na cijelom prostoru EU-a, tako i u Hrvatskoj.

„Radi popunjavanja praznine u financiranju tvrtki u fazi širenja, Grupa EIB-a poduzećima nudi šaroliku lepezu financijskih instrumenata poput zajmova, jamstava, poduzetničkog duga i rizičnog kapitala. Kad je riječ o Hrvatskoj, tijekom 2024. ojačali smo inovacijski ekosustav ulaganjima u fondove rizičnog kapitala posredstvom Hrvatske inicijative za Venture Capital 2 (CVCi 2) i Hrvatskog programa ulaganja u rast II (CROGIP II), što je donijelo korist stotinama start-up tvrtki i brzorastućih poduzeća”, rekla je Czerwińska.

Prema novom Izvješću EIB-a o ulaganjima za 2024./2025., moguća rješenja obuhvaćaju: otvaranje poslovnih mogućnosti putem integracije i pojednostavljenja tržišta, iskorištavanje europskih prednosti poput uloge zelenog predvodnika i uključivog socijalnog modela te jačanje učinka javnosektorskih mjera putem ciljanih potpora, koordinacije na razini EU i stavljanja težišta na poticaje okrenute privlačenju privatnih suulagača.

Na konferenciji u Zagrebu Europska investicijska banka predstavila je i ključne poruke politike iz svojeg Izvješća o ulaganjima za 2024./2025., pod naslovom „Inovacije, integracija i pojednostavljenje na prostoru Europe”, pri čemu je naglasak bio na novim spoznajama o izazovima i prilikama za hrvatska poduzeća.

„U okolnostima sve većeg pritiska međunarodne konkurencije, Europa bi u svijetu mogla učvrstiti svoj položaj tehnološkog predvodnika stavljanjem težišta na tri područja: integraciju tržišta, pojednostavljenje i velika ulaganja u inovacije. Za velika ulaganja u inovacije i preobrazbu, europskim tvrtkama treba tržište odgovarajuće veličine da bi zadržale konkurentnost na svjetskoj razini. Šira i dublja tržišta kapitala od presudne su važnosti za poticanje rizičnijeg financiranja inovacija i zelene preobrazbe”, naglasila je glavna ekonomistica EIB-a Debora Revoltella, na početku konferencije.

Na panel-raspravi održanoj u drugom dijelu skupa, u kojoj su sudjelovali predstavnici Grupe EIB-a, dionici domaćeg financijskog tržišta poput Zagrebačke burze i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) te suosnivači inovativnih start-up poduzeća, raspravljalo se o dostupnosti sredstava potrebnih za rast hrvatskih tvrtki, ulozi burze, fondovima rizičnog kapitala te integraciji i dubini financijskog tržišta.

I u Hrvatskoj i na prostoru EU financijski sustavi još uvijek su nespremni za odgovarajuće financiranje zelene i digitalne tranzicije te brzorastućeg inovativnog segmenta, osobito kad je riječ o poduzećima u fazi širenja. Europski financijski sustav uvelike ovisi o bankama, a ta usmjerenost i dalje koči određena ulaganja jer tvrtke nemaju mnoštvo alternativnih izvora sredstava za potporu rizičnim ulaganjima, pogotovo u ranoj fazi rasta.

Međutim, novije inicijative okrenute alternativnom financiranju hrvatskih tvrtki daju povoda za nadu. Usto, smanjivanjem rascjepkanosti tržišta kapitala na prostoru EU, baš kao i pojednostavljivanjem propisa, moglo bi se omogućiti svrsishodnije iskorištavanje znatnih ušteda ostvarenih u Europi.