Iako globalni prehrambeni sustavi zasad ne pokazuju krizu, čak i najotpornije nacije izgledaju ranjivo dok se svijet utrkuje prehraniti predviđenih 10 milijardi ljudi do 2050. godine. Klimatske promjene, trgovinska ograničenja i globalni sukobi posljednjih godina pokazali su koliko izazovno može biti za nastavak proizvodnje i distribucije hrane kao i obično.
Ipak, neke zemlje pokazuju svoju upornost: Portugal predvodi popis najotpornijih prehrambenih sustava u svijetu, a slijede ga Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, prema novom indeksu 60 zemalja tvrtke Economist Impact.
Studija je analizirala zemlje prema četiri stupa: pristupačnost hrane, njezina dostupnost, njezina kvaliteta i sigurnost te reakcija na klimatske rizike. To je dio inicijative Economist Impact-a Food Imperative, sveobuhvatnog projekta koji istražuje zašto prehrambeni sustavi trebaju biti spremni za budućnost.
Izvješće ističe da čak ni najotporniji sustavi u indeksu ne postižu više od 80 od 100 bodova. Odziv na klimatske rizike najslabiji je stup indeksa s prosječnom ocjenom od 56,43, čak i dok većina zemalja razvija ili primjenjuje održiva poljoprivredna rješenja.
U ovom dijelu, UK je na prvom mjestu sa 71,27 od 100, dok je Portugal treći sa 69,41. S druge strane, Rumunjska i Mađarska su zemlje EU na popisu koje su najmanje otporne.
Koje su zemlje najveći proizvođači hrane?
Samo 15 zemalja proizvodi 70 posto svjetske hrane, a Francuska i Njemačka su jedine zemlje EU na popisu. S druge strane, Francuska, Nizozemska, Njemačka, Belgija, Španjolska i Poljska su među vodećim svjetskim izvoznicima hrane.
Istraživanje pokazuje da mali broj zemalja i trgovinskih koridora podržava velik dio svjetske prehrambene sigurnosti. Otporni prehrambeni sustavi važni su jer osiguravaju i pristup pristupačnoj i zdravoj prehrani.
U Europi, trošak zdrave prehrane iznosi 2,42 posto prosječnog BDP-a po glavi stanovnika. To je jedna od najnižih vrijednosti u svijetu.
Bacanje hrane također je problem s kojim se suočavaju prehrambeni sustavi, jer se 13,2 posto proizvoda gubi prije nego što stigne do maloprodaje, a 19 posto se baca na razini kućanstava.
U Europskoj uniji svake se godine baca ogromna količina hrane: procjenjuje se na oko 59 do 60 milijuna tona. To znači da svaki stanovnik u prosjeku godišnje baci oko 130 kilograma hrane. Ukupna vrijednost tog otpada prelazi 130 milijardi eura.
Pročitajte još:
Hrvatska se, u usporedbi s prosjekom Europske unije, nalazi nešto ispod prosjeka po količini bačene hrane, ali problem je i dalje značajan.
Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje baci oko 286 tisuća tona hrane, odnosno oko 71 kilogram po stanovniku. To je gotovo dvostruko manje od prosjeka EU-a (oko 130 kg po osobi), ali i dalje predstavlja velik gubitak resursa i novca.
