Koju hranu uvozimo najviše?

Prema prvim preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji su jučer objavljeni, ukupan izvoz Hrvatske od siječnja do lipnja 2023. godine, iznosio je 11,5 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 19,7 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 8,3 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do lipnja 2023. godine, prema prvim rezultatima, bila je 58,1 posto.

No, nas je, u svjetlu općih poskupljenja, nas je interesiralo – što smo to najviše uvozili od hrane u Hrvatsku?

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), dostavljenim portalu Financije.hr, a koji se obuhvaćaju 2022. godinu, izvoz u 2022. godini, u odnosu na 2021., bilježi rast od 27,8 posto i iznosio je 3,52 milijarde eura, što je povećanje od 765 milijuna eura. Uvoz je porastao za 32,6 posto i iznosio je 4,93 milijarde eura te je povećan za 1,21 milijarde eura. Hrvatska izvozi najviše žitarice, 15,3 posto vrijednosti ukupnog izvoza, slijede različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (7,9 posto), duhan i prerađevine (7,4 posto), ribe (7,4 posto) te proizvodi na bazi žitarica i škroba (7,2 procenta). Najveći apsolutni rast izvoza bilježi se kod žitarica, duhana i prerađevina te masti i ulja.

Najviše uvozimo meso – 11,4 posto vrijednosti ukupnog uvoza. Meso slijede mliječni proizvodi, jaja i med (8,6 posto od ukupnog uvoza), zatim proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,3 posto), hranu za životinje (7,3 posto) te pića i alkohol (6,7 posto). Najveći apsolutni rast uvoza bilježimo kod mesa a slijede ga duhan, mlijeko, te masti i ulja.

Evidentirano je, prema dostavljenim podacima iz HGK, i da Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica i uljarica – čak 82 posto ovog suficita odnosno žitarica, (415,9 milijuna eura), uljarica (114,6 milijuna eura), ribe (58,3 milijuna eura), mesnih i ribljih prerađevina (37,5 milijuna eura), živih životinja (19,2 milijuna eura) i proizvoda od kakaa (3,8 milijuna eura). U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit.

Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa (431,2 milijuna eura), mliječnih proizvoda i jaja (320,1 milijun eura), hrane za životinje (255,6 milijuna eura), voća (199,7 milijuna eura), proizvoda na bazi žitarica i škroba (154,7 milijuna eura), pića i alkohola (128,2 milijuna eura) i povrća (121,1 milijuna eura). Meso i mlijeko čine 36 posto ukupnog deficita.