Koje su poduzetničke djelatnosti najpopularnije u državama bivše Jugoslavije?

Samostalne države u regiji, koja je u prošlom stoljeću stvarala i razvijala se pod istom zastavom, danas krče vlastiti gospodarski put. Gotovo četiri desetljeća nakon razdvajanja, u svim je državama nastalim na prostorima bivše socijalističke države poduzetništvo doživjelo snažan uzlet. Danas ono čini najzdraviji i najotporniji dio gospodarstva, koji se u kriznim vremenima pokazao i najfleksibilnijim.

Istražili smo koje su se djelatnosti, kada govorimo o poduzetništvu, dominantno razvile na prostorima nekadašnje države.

Pritom ne treba zaboraviti važne činjenice: da su dvije države već više od deset godina punopravne članice Europske unije, što ih svrstava uz bok najjačim ekonomijama, te da je njihov gospodarski razvoj i tranzicija na tržišni način poslovanja obilato potpomognut financijskim injekcijama iz europskih fondova, kako bi sustigle standard drugih članica Unije.

Hrvatska, od zemalja bivše Jugoslavije, ima najveći BDP. Ukupna vrijednost roba i usluga proizvedenih unutar njenih nacionalnih granica u 2024. godini iznosila je nešto više od 92,5 milijardi američkih dolara.

Za vratom Hrvatskoj puše Srbija. Iako ima znatno više stanovnika nego Hrvatska, srbijanski je BDP u 2024. iznosio oko 89,1 milijardi američkih dolara. BDP našeg zapadnog susjeda – Slovenije, lani je, prema podacima Svjetske banke, iznosio nešto manje od 72,95 milijardi dolara.

Bosna i Hercegovina, s tek nešto manje stanovnika od Hrvatske, u 2024. je imala BDP od oko 28,3 milijarde dolara, što je iznos čak triput manji od hrvatskog. Sjeverna Makedonija je imala nominalni BDP od oko 16,7 milijardi dolara, Kosovo 11,1 milijardi dolara, dok je BDP Crne Gore u 2024. godini iznosio oko 8,1 milijardi dolara.

Podaci o BDP-u ne otkrivaju kakav je stvarno stupanj razvitka neke zemlje. Veće države, odnosno one s više stanovnika, u pravilu, imaju i veći BDP, dok one manje – proizvode manje roba i usluga unutar svojih granica. Na iznose utječu i cijene, pa države s višom razinom cijena imaju i veći BDP.

Potpuno je drugačiji poredak pogleda li se koliko iznosi BDP po stanovniku. Vodeća je Slovenija sa 34.346 američkih dolara, slijedi Hrvatska s 24.025 američkih dolara, pa Srbija s 13.545 američkih dolara BDP-a po glavi stanovnika.

Srbiju u stopu prati Crna Gora, s deset puta manjim brojem stanovnika, čiji “BDP per capita” iznosi 13.259 američkih dolara. Sjeverna Makedonija je na začelju ljestvice s 9.169 američkih dolara BDP-a po stanovniku, a zadnja je Bosna i Hercegovina s 8.571 američkih dolara po stanovniku, što je manje čak i od Albanije (BDP per capita iznosi 10.011 američkih dolara).

Stoga ne čudi što, s obzirom na BDP po glavi stanovnika, Svjetska banka, ali i brojne međunarodne institucije, smatraju BiH i Sjevernu Makedoniju zemljama u razvoju.

Slovenija je 2004. godina postala punopravnom članicom Europske unije, u zajednicu europskih zemalja ušla je prva od država Zapadnog Balkana, a ratne i privatizacijske strahote gotovo da nije ni osjetila.

Obrtnici u Sloveniji danas se dominantno bave cestovnim prijevozom tereta. Uspoređujemo li prema prihodima, od top 10 obrtnika u ovoj zemlji njih čak pet bavi se upravo ovom djelatnosti. To ne čudi jer je Slovenija tranzitna zemlja na razmeđi brojnih prometnih koridora između Istoka i Zapada. Uz to, preko Slovenije srednjoeuropske države imaju izlaz na more i vezu sa međunarodnim pomorskim lukama.

Klemen Transport, vlasnika Klemena Piškura, iz Mengeša u 2024. ostvario je ukupni prihod 65.470.293 eura, a dobit je iznosila nešto više od tri milijuna eura. U istoj djelatnosti po prihodima izdvajaju još Autotransporti Kastelec Vlade Kasteleca, Vili Fijavž, Sanimar Roberta Berganta i Avtoprevozništvo Grandovec Anton.

Prihodi im, baš kao i dobit, rastu, a na treće mjesto kada se uspoređuju obrtnici s obzirom na dobit “izbio” je Plastika – Andrej Mesojedec, koji se bave proizvodnjom plastičnih ploča, filmova, cijevi i profila. Među top 10 djelatnosti uvrstila se i proizvodnja ulja i masti, proizvodnja mesnih proizvoda, maloprodaja motornih vozila, kao i održavanje.

Hrvatsko gospodarstvo ostvarilo je značajan napredak u posljednjem desetljeću, otkako je postalo punopravni član europske obitelji. Između 2003. i 2024. godine BDP po glavi stanovnika porastao je s 8.190 dolara na 23.967 dolara.

Međutim, rast je bio neujednačen zbog nekoliko šokova, uključujući globalnu financijsku krizu 2008. godine, koja je dovela do šestogodišnje recesije. Pandemija COVID-19 2020. godine uzrokovala je najstrmiju recesiju u povijesti Hrvatske zbog njezine ovisnosti o turizmu. Ne treba zaboraviti ni dva potresa koja su dodatno uzdrmala poslovanje. Oporavak je bio brz, potpomognut fiskalnom i monetarnom potporom te fondovima EU.

U Hrvatskoj, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, gledano po prihodima najbolje su rezultate poduzetnici ostvarili u djelatnosti restorana, te uzgoju goveda i bivola. Ni jedno ni drugo ne iznenađuje.

U djelatnosti uzgoja goveda predvodi obrt za uzgoj goveda Stočarstvo Raič iz Gudovca. Osnovan je 1997. godine, a u 2024. ukupni prihod iznosili su 24.165.651 eura, dok dobit kontinuirano raste – u 2024. iznosila je 2.397.812 eura. Imaju 43 zaposlenika.

U djelatnosti restorana izdvaja se ugostiteljski obrt Macola iz Korenice. U 2024. ukupni prihod iznosio je 14.959.749 eura, a dobit 4.288.968 eura.

Poslovni uzlet počeo je davne 1997. kada je Željko Orešković Macola u Korenici otvorio kafić, a nakon toga i restoran s parkiralištem za kamione i autobuse. Nakon što je izgrađena autocesta od Zagreba do Splita, otvorio je restoran s motelom i velikim parkiralištem u mjestu Žir u Lici, koje je postalo nezaobilazno odmorište putnika i vozača. U izgradnju je uložio pet milijuna eura.

Od ostalih djelatnosti zastupljene su nespecijalizirana trgovina na veliko, cestovni prijevoz robe, piljenje i blanjanje drva, proizvodnja proizvoda od krzna.

U djelatnosti cestovnog prijevoza robe izdvaja se obrt za trgovinu, prijevoz i usluge Jaković promet iz mjesta Veliki Bastaji u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Obrt je osnovan 2000. godine. Sa stotinjak zaposlenih, vodeći su u tom kraju. Osim prijevozom, bave se i otkupom žitarica.

Auto-Ivec iz Novog Marofa u 2024. ostvario je ukupni promet od 20.123.230 eura, dobit od 262.073 eura. Njegov obrt ima benzinske postaje s kafićem i autopraonicom i prodaje autodijelove. Posao je pokrenuo jedan od najvećih hrvatskih obrtnika Miljenko Ivec, a nakon njegove smrti 2024. Auto-Ivec preuzima sin Karlo Ivec, koji nastavlja razvijati uspješni obiteljski obrt.

Podaci pokazuju da Srbija ne zaostaje za trendovima koju su obilježili Sloveniju i Hrvatsku.

Podaci bonitetne kuće CompanyWall pak pokazuju da je trgovina u Srbiji dominantna, bilo da je riječ o prodaji u specijaliziranim ili nespecijaliziranim trgovinama. Od top 10 poduzetnika koji su ostvarili najveći prihod u 2024. čak ih se šest u Srbiji bavi nekom vrstom trgovine, a među deset najboljih uvrstila se i proizvodnja i konzerviranje mesa te proizvodnja gotove hrane za domaće životinje.

Osim trgovinom i proizvodnjom, poduzetnici u Srbiji koji su ostvarili značajne prihode, kao i dobit, bavili su se cestovnim prijevozom i proizvodnjom nakita i srodnih predmeta.

Po ukupnim prihodima vodi Zlatara Gold, koja je u 2024. imala ukupni prihod veći od 3.954.434.000 srpskih dinara, dobit je iznosila 115.652.000 srpskih dinara. Osnovana je 2012. godine kao obiteljska tvrtka. Jedna je od prvih tvrtki u Srbiji koja je postala regionalno prepoznatljiv brend i referentna točka za kupnju plemenitih metala. Glavna poslovna djelatnost je uvoz i prodaja investicijskog zlata. Na razvoj Zlatare Gold zasigurno je povoljno utjecalo i ukidanje PDV na uvoz i promet investicionog zlata.

Po ukupnim prihodima izdvaja se trgovinsko pekarski dućan Divna Jazak, vlasnice Divne Majstorović. Sjedište je u selu Jazak u Fruškoj Gori, a u 2024. ostvarilo je ukupni prihod od 3.393.186.000 dinara.

U Bosni i Hercegovini, dominiraju obrtnici koji se bave trgovinom na malo u trgovinama koje nude hranu, pića i duhanske proizvode, a jedan se bavi trgovinom na veliko voćem i povrćem. Među top 10 uvrstila se, prema prihodu i dobiti, i proizvodnja kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača. Tržište maloprodaje u konstantnom je usponu, sve je značajnija i dobit.

Po ukupnim prihodima u 2024. prvi je supermarket Đurić iz Doboja, vlasnika Miloša Đurića. U 2024. iznosili su više od 91 milijun konvertibilnih maraka, a dobit 9.733.532 maraka. U djelatnosti trgovine na malo izdvajaju se još Zoki Milorad Lukić iz Banja Luke, Šiki Danka Savičić, Mirko Savičić iz Šipova, trgovački dućan Gogi iz Prijedora.

U toj središnjoj državi bivše Jugoslavije danas je među top 10 djelatnosti uvrstila se i specijalistička medicinska praksa, što govori o snažnoj potražnji za ovakvom vrstom usluga posljednjih godina, otkako su postalo evidentno da se problem dugih lista čekanja neće riješiti u skorije vrijeme.

Riječ je Poliklinici Vitalis iz Mostara, koja nudi širok spektar medicinskih usluga. Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall vlasnik je Goran Đuzel, ukupni prihod u 2024. iznosio je 11.344.164 konvertibilnih maraka, a dobit 3.021.482 konvertibilnih maraka.

U kakvom je stanju javnozdravstveni sustav u Sjevernoj Makedoniji, možda najbolje govori potražnja za tim uslugama. Baš svi poduzetnici, koji su se uvrstili među 10 najuspješnijih, iz dva su sektora: maloprodaja farmaceutskim proizvodima i djelatnost bolničkih usluga.

Naime, državne ljekarne u Sjevernoj Makedoniji nacionalizirane, a siromašna zemlja ne može svojim građanima priuštiti ni osnovne lijekove na teret državnog fonda, pa su pacijenti prisiljeni plaćati velike razlike u cijenama iz vlastitog džepa.

Uz to, pandemija koronavirusa pokazala je i sve slabosti bolničkog sustava, pa se pomoć, kako tada – tako i danas, tražila u privatnim klinikama.

U top 10 poduzetnika vodi Ljekarna Zegin Farm iz Skoplja te Acibadem Sistina Klinička bolnica Skoplje. Vlasnici spomenute Kliničke bolnice su vlasnici jedna od vodećih i najuglednijih privatnih zdravstvenih grupacija u Turskoj i svijetu – Acıbadem Healthcare Group. Upravljaju s 29 bolnica i 15 medicinskih centara u šest zemalja – od Turske, preko zemalja Zapadnog Balkana pa sve do Nizozemske. Odnedavno Acibadem ima svoje urede i u Hrvatskoj.