Koje su države EU-a dodijelile najviše državljanstava: Sirijci, Marokanci i Albanci tri najveća primatelja

U 2024. godini gotovo 1,2 milijuna osoba steklo je državljanstvo zemlje članice Europske unije u kojoj žive, što predstavlja porast od 11,6 posto u odnosu na 2023. godinu, prema podacima Eurostata. Broj dodijeljenih državljanstava porastao je za 54,5 posto u usporedbi s 2014. godinom, kada ih je dodijeljeno ukupno 762 100.

Državljanstvo je pravna veza između pojedinca i države, stečena rođenjem, naturalizacijom ili na druge načine u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Naturalizacija je postupak kojim država dodjeljuje svoje državljanstvo formalnim činom na zahtjev dotične osobe. Drugi načini dodjeljivanja državljanstva mogu uključivati ​​supružnike državljana, maloljetnike koje su posvojili državljani i potomke državljana rođenih u inozemstvu koji se vraćaju u zemlju podrijetla svojih predaka.

Glavni trendovi u stjecanju državljanstva

U 2024. godini 1 177 232 osobe dobile su državljanstvo zemlje EU-a u kojoj imaju uobičajeno prebivalište. To je uglavnom rezultat povećanja u apsolutnom iznosu u Njemačkoj (88 900 stanovnika više dobilo je njemačko državljanstvo nego u 2023.), a slijede Španjolska (12 300 više) i Francuska (6 400 više). Nasuprot tome, najveća smanjenja u apsolutnom iznosu u usporedbi s 2023. godinom zabilježena su u Rumunjskoj (smanjenje za 8 500) i Švedskoj (smanjenje za 4 800).

U relativnom smislu, najveći porasti zabilježeni su u Danskoj (86,4 posto), Slovačkoj (59,2 posto), Njemačkoj (44,5 posto) i Malti (38,8 posto), dok su najveći padovi zabilježeni u Rumunjskoj (-67,9 posto), Estoniji (-29,7 posto) i Mađarskoj (-28,3 posto).

U 2024. godini, kao i u godini prije, sirijski državljani bili su najveća skupina novih građana EU-a, sa 110 100 novih dodijeljenih državljanstava. Marokanski državljani bili su druga najveća skupina, s 97 100 dodijeljenih državljanstava, a slijede ih Albanci (48 000). Slijede ih Turci (41 300, 3,5 posto) i Rumunji (39 900, 3,4 posto).

Švedska je zabilježila najvišu stopu naturalizacije u 2024. godini

Stopa naturalizacije pokazuje broj osoba koje stječu državljanstvo u nekoj zemlji tijekom godine, u odnosu na ukupan broj stanovnika koji nisu državljani te zemlje na početku godine. Važno je napomenuti da se promjene u stopama naturalizacije mogu pripisati i promjenama u nedržavljanskom stanovništvu i načinu na koji se nedržavljansko stanovništvo mjeri.

U 2024. godini Švedska je zabilježila najvišu stopu naturalizacije među zemljama EU-a, sa 7,5 dodijeljenih državljanstava na 100 stanovnika bez državljanstva, a slijede Italija (4,1) te Španjolska i Nizozemska (svaka po 3,9). Na drugom kraju ljestvice, najniže stope naturalizacije na 100 stanovnika bez državljanstva zabilježene su u Litvi (0,1), Bugarskoj i Estoniji (svaka po 0,3).

Stjecanje državljanstva po skupini prethodnog državljanstva

Većina primatelja bila je iz zemalja izvan EU, dok su građani iz ostalih zemalja EU činili mali postotak posto. Većina (88,0 posto) osoba kojima je dodijeljeno državljanstvo EU-a u 2024. godini prethodno su bili državljani zemlje izvan EU-a. Državljani druge zemlje EU-a, osim zemlje prebivališta, činili su 10,6 posto. Osobe bez (ili s nepoznatim) državljanstvom predstavljale su 1,8 posto ukupnog broja.

U Mađarskoj i Luksemburgu većina novih državljanstava (60,5 posto odnosno 59,7 posto) odnosila se na građane druge zemlje EU-a (Tablica 2). U Luksemburgu, portugalski državljani činili su najveći udio (35,5 posto), zatim francuski (21,4 posto), talijanski (8,8 posto) i belgijski državljani (8,3 posto). U Mađarskoj, najviše novih državljanstava imali su Rumunji (71,4 posto), a zatim Slovaci (20,0 posto).

Stjecanje državljanstva prema dobi i spolu

Raspodjela po spolu pokazuje blagu prevlast žena (50,9 posto, u usporedbi s 49,1 posto muškaraca), posebno za dobne skupine iznad 30 godina (55,4 posto žena u dobnoj skupini 60-64 godine).

U 2024. godini, stjecanje državljanstva od strane žena nadmašilo je stjecanje državljanstva od strane muškaraca u svim zemljama EU osim 10 (Bugarska, Njemačka, Italija, Litva, Mađarska, Austrija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Švedska). Najveći udio stjecanja državljanstva od strane žena zabilježen je u Hrvatskoj (63,6 posto), dok je zemlja s najvećim udjelom stjecanja državljanstva od strane muškaraca bila Litva (58,9 posto).

U 2024. godini, medijan dobi osoba koje su stekle državljanstvo u cijeloj EU iznosio je 31,7 godina. Zemlja EU s najnižom medijanom dobi bila je Grčka: polovica njezinih novih građana bila je mlađa od 19,7 godina. Najviši medijan dobi zabilježen je na Cipru (43,9 godina).

Dobna raspodjela razlikovala se od zemlje EU do zemlje zbog razlika u zakonodavstvu o državljanstvu i dobnoj strukturi stanovništva koje nije državljanin. Međutim, zajednička značajka koja je ujedinjavala sve bila je da su većinu novih državljanstava stekle mlađe osobe, a da se broj smanjivao s godinama.

U 2024. godini, 37,4 posto osoba kojima je dodijeljeno državljanstvo zemlje EU bilo je mlađe od 25 godina; dodatnih 43,0 posto bilo je u dobi od 25 do 44 godine, dok su oni u dobi od 45 godina i više činili 19,6 posto. Djeca mlađa od 15 godina predstavljala su 23,7 posto osoba kojima je dodijeljeno državljanstvo zemlje EU; najveći udio djece zabilježen je u Francuskoj (34,3 posto), Grčkoj (31,3 posto), Austriji (29,4 posto) i Sloveniji (28,4 posto).

Zemlje s najmanjim udjelom stjecanja državljanstva od strane djece bile su Litva (1,6 posto), Hrvatska (3,9 posto), Irska (7,8 posto) i Luksemburg (8,8 posto). U svim zemljama EU, 7,3 posto onih koji su dobili državljanstvo imali su najmanje 55 godina. Cipar (30,7 posto), Litva (21,0 posto) i Latvija (20,3 posto) imali su najveće udjele državljanstava dodijeljenih osobama u dobi od 55 godina i više. Zemlje s najnižim udjelom državljanstava dodijeljenih osobama u dobi od 55 i više godina bile su Austrija (2,9 posto) i Slovenija (4,2 posto).