Koje djelatnosti zapošljavaju najviše radnika u zemljama bivše Jugoslavije?

Zemlje regije gotovo već tri desetljeća kroče putem samostalnosti, razvijaju samostalne ekonomije, no i nakon proteka toliko godina osnovna struktura zaposlenosti ostala je u zemljama bivše Jugoslavije iznenađujuće slična.

Podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazali su da je i dalje najviše zaposlenih u trgovini na malo i veleprodaji, ali i industriji i uslužnom sektoru. Zanimljivo je da svaka zemlja, s obzirom na status u regiji, ali i šire, pokazuje određene specifičnosti.

Slovenija, zemlja koja je prva postala ravnopravnom članicom Europske unije, danas najviše zapošljava u djelatnosti cestovnog teretnog prijevoza. Ta djelatnost ključna je za Sloveniju i doživjela je značajan procvat od ulaska zemlje u EU 2004. godine.

Udio međunarodnog prometa je značajan. Danas ova djelatnost zapošljava 22.541 radnika, a trend rasta bilježi se svake godine: 2024. u usporedbi s 2019. godinom indeks rasta iznosi 3,7 posto. Udio zaposlenih u cestovnom teretnom prometu u ukupnom broju zaposlenih u Sloveniji je oko četiri posto.

No, posljednjih se godina i ova djelatnost suočava sa sve većim regulatornim zahtjevima, kao i opterećenjima koja nameće država, pa je upitno kojom će dinamikom rasti zaposlenost u nadolazećim godinama.

Druga po brojnosti zaposlenih je trgovina, i to djelatnost koja je klasificirana kao nespecijalizirana trgovina hranom, pićem i duhanom, koja zapošljava 22.474 radnika. Slovenija je zemlja u kojoj dominiraju usluge, a posljednjih godina bilježi se i snažan rast zapošljavanja u sektoru financija i IT-a.

Izuzetno je snažna i djelatnost izgradnje stambenih i nestambenih zgrada, nakon čega po brojnosti slijedi djelatnost privremenog zapošljavanja i ostale usluge ljudskih resursa, pa proizvodnja farmaceutskih preparata.

Zanimljivo je koje djelatnosti bilježe trend rasta zapošljavanja, a taj nam podatak govori o tome koje su grane gospodarstva doživjele snažan razvoj pod utjecajem ulaganja potaknutih sufinanciranjem iz fondova EU. To je proizvodnja jabučnih i drugih fermentiranih sokova, proizvodnja i konzerviranje ribe, rakova i mekušaca, gradnja mostova, proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda i proizvoda iz fosilnih goriva, te smještaj za starije i osobe s invaliditetom. Stanovništvo Europe stari, pa je potreba za zapošljavanjem u sektoru smještaja starijih osoba posljednjih godina u svim europskim državama doživjela značajan zamah.

Agencije za prijevoz putnika bilježe pad zaposlenih, kao i djelatnost strukovnih udruženja, arhitektonsko i urbanističko planiranje, popravljanje i održavanje motornih vozila te proizvodnja ura.

Hrvatska – po zapošljavanju prednjači trgovina

Hrvatska je zemlja u kojoj se snažno u posljednjim desetljećima razvila trgovina: djelatnost nespecijalizirane trgovine na malo pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima zapošljavala je u 2024. godini 54.214 radnika, a u ukupnoj zaposlenosti to iznosi otprilike pet posto. Kao i u Sloveniji, djelatnost koja zapošljava velik broj radnika je građenje stambenih i nestambenih zgrada, nakon čega slijedi trgovina na veliko, pa hoteli i slični smještaj.

Među top pet djelatnosti po broju zaposlenih uvrstilo se i računalno programiranje, koje danas zapošljava čak dva posto zaposlenih u Hrvatskoj, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall.

Posljednjih godina, ako uspoređujemo 2024. s 2019. godinom, uočava se značajan rast zapošljavanja u djelatnosti pripremanja i posluživanja hrane. To je djelatnost koja ima izrazito sezonalan karakter, dok je na drugom mjestu uzgoj agruma. Naime, u proizvodnji agruma Hrvatska je u nekim vrstama samodostatna, pa značajne količine završavaju u izvozu. Sufinanciranje novcem iz europskih fondova očito je pridonijelo da se u ovom sektoru maksimalno iskoriste klimatske blagodati i geografski položaj za razvoj uzgoja agruma.

Djelatnosti koje bilježe rast zapošljavanja su vađenje sirove nafte, reguliranje zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i drugih društvenih usluga, te djelatnost upravljanja fondovima.

Djelatnosti koje u Hrvatskoj bilježe pad broja zaposlenih su agencije za promidžbu, proizvodnja strojeva za metalurgiju, agencije za privremeno zapošljavanje, fasadni i štukaterski radovi te pomoćne usluge u šumarstvu.

Srbija – dominantne maloprodaja i veleprodaja

Baš kao i u ostatku regije, i u Srbiji djelatnost koja najviše zapošljava je trgovina, i to ona na malo. U toj je djelatnosti zaposleno četiri posto od ukupnog broja delatnika. a kada se tome pridodaju i zaposleni u veleprodaji udio se u trgovini penje na sedam posto.

Uz trgovinu, u Srbiji su velik broj zaposlenih i u djelatnosti proizvodnje električne i elektronske opreme za motorna vozila, računalnog programiranja, te djelatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata.

Posljednjih godina najveći je rast broja zaposlenih zabilježen u djelatnosti posredovanja u prodaji goriva, ruda, metala i industrijskih kemikalija, kao i povezanoj djelatnosti koja se odnosi na uslužne djelatnosti vezane za istraživanje i eksploataciju ostalih ruda. Raste broj zaposlenih i u djelatnosti distribucije kinematografskih djela, informacijske uslužne djelatnosti, kao i medijsko predstavljanje.

Dok agencije za promidžbu u Hrvatskoj bilježe pad zaposlenih, u Srbiji djelatnost medijskog predstavljanja posljednjih godina doživljava pravi procvat. Taj se sektor uvrstio među top 5 djelatnosti po rastu zapošljavanja.

Što se tiče pada broja zaposlenih, najveći pad bilježe agencije za zapošljavanje, jednako kao i u susjednoj Hrvatskoj. To upućuje na činjenicu da je iskorišten kontingent radno sposobnog stanovništva koji je voljan raditi u susjednim zemljama ili privremeno, te da potražnja u tom sektoru posustaje. Sve je manje zaposlenih u proizvodnji baterija i akumulatora, uzgoju biljaka potrebnih za proizvodnju vlakana, ostalim uslužnim djelatnostima vezanim za kreditiranje, kao i proizvodnji ostalih obojenih metala.

Bosna i Hercegovina – vodeća djelatnost bolnica

Udio zaposlenih u djelatnosti bolnica u Bosni i Hercegovini izrazito je visok: iznosi čak četiri posto, što ukazuje na proširenost ovakve vrste usluga u ovoj zemlji, kao i nedovoljnu zastupljenost ovakvih usluga ili manjkavu kvalitetu u javnom sektoru. Broj zaposlenih u ovoj djelatnosti u 2024. u BiH je iznosio 24.629 radnika, što je više od broja zaposlenih u trgovini na malo i veleprodaji.

Maloprodaja i veleprodaja, djelatnosti koje u zemljama regije zapošljavaju značajan dio stanovništva prisutne i u Bosni i Hercegovini: zajedno zapošljavaju oko šest posto ukupnog radnog stanovništva.

Nakon djelatnosti bolnica i trgovine na malo i veliko, slijedi djelatnost opće medicinske prakse te proizvodnja električne energije. Naime, sve je veći broj privatnih proizvođača električne energije, a ti su projekti financirani privatnim kapitalom.

Značajan je zamah doživjelo i građevinarstvo, kao i obnavljanje razrušenih objekata. Posljednjih godina najveći rast zapošljavanja zabilježen je u djelatnosti elektroinstalacijskih radova, uvođenju vodovoda, kanalizacije i plina.

Na drugom mjestu po rastu zaposlenih je proizvodnja masti i ulja. BiH proizvodi dovoljno masti i ulja za svoje potrebe, a dio i uvozi. Uz rast proizvodnje ova zemlja uvozi značajne količine ulja i masti, što znači da prostora za investicije u ovoj djelatnosti još ima. Rast broja zaposlenih bilježe i djelatnosti povezane s opremanjem stambenih objekata, a odnosi se to na specijalizirane građevinske radove te popravak namještaja u kojima je posljednjih godina zabilježen porast broja zaposlenih.

Top 5 djelatnosti po padu broja zaposlenih su proizvodnja škroba i škrobnih proizvoda, filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja, djelatnost Holding društava, savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem te proizvodnja željezničkih lokomotiva i tračničkih vozila. Djelatnosti su to koje prolaze kroz tranziciju te ih nadomještaju proizvođači iz susjednih ili nekih drugih država, pa je zapošljavanje u padu.