Kinezi izvozom hibridnih automobila uzvraćaju na europske carine

Kineski proizvođači automobila osjetno povećavaju izvoz hibridnih vozila u Europu te planiraju nove modele za to ključno tržište testirajući limite nedavno uvedenih carinskih ograničenja na električna vozila u Europskoj uniji (EU).

Najnovije carine radi zaštite europske automobilske industrije od jeftinijeg kineskog uvoza ne primjenjuju se na hibridna vozila. To znači da bi glavni kineski automobilski brendovi, kao što je tvrtka BYD, mogli nastaviti sa širenjem u Europi, ocjenjuju analitičari.

Neki pak proizvođači prebacuju proizvodnju u Europu kako bi zaobišli troškove koje nameću carine.

Murtuza Ali iz tvrtke za tržišne analize Counterpoint Research rekao je za Reuters kako očekuje da izvoz kineskih hibridnih vozila u EU ove godine poraste 20 posto, a iduće još i više.

Europske carine na kineska električna vozila koje idu do 45,3 posto stupile su na snagu krajem listopada. Europska komisija (EK) ističe da su nepravedne kineske subvencije omogućile kapacitet proizvodnje od tri milijuna električnih automobila godišnje u Kini što je dvostruko više od cijelog tržišta EU-a.

Hibridna vozila dobivaju na popularnosti jer ih kupci smatraju priuštivim kompromisom između posve električnih vozila i onih s unutarnjim izgaranjem. Od srpnja do listopada uvoz hibridnih automobila u EU više se no utrostručio na 65,800 tisuća naspram istog razdoblja u 2023. godini, navode podaci Kineskog udruženja za osobna vozila.

U prvom tromjesečju ove godine udio kineskih hibridnih automobila u izvozu u EU bio je devet posto, a u trećem je skočio na 18 posto. U istom razdoblju udio električnih vozila je pao sa 62 na 58 posto.

Kina je prošle godine pretekla Japan kao najveći izvoznik automobila zbog dominacije u segmentu električnih vozila.

EK nije odmah odgovorio na upit Reutersa za komentar o rastućem uvozu hibridnih automobila iz Kine. Dosad u EU u tom segmentu dominiraju europski i japanski proizvođači.

BYD targetira na Volkswagen i Toyotu u Europi sa svojim prvim ‘plug-in’ hibridnim modelom Seal U DM-i. Cijena mu je 35,900 eura što je 700 eura manje od Volkswagenovog Tiguana i deset posto manje od Toyotina usporedivog modela. BYD razmišlja i o proizvodnji električnih vozila i hibrida u Mađarskoj.

Hibridne modele za Europu imaju i pripremaju i drugi kineski proizvođači kao SAIC i Geely.

Japanci također mijenjaju strategiju prema EU. Honda, kojoj je prodaja automobila u Kini u prvih devet mjeseci ove godine pala za 29 posto u usporedbi s lanjskim istim razdobljem, ima sada prevelike proizvodne kapacitete u toj zemlji pa je dio automobila proizvedenih u Kini preusmjerila na europsko tržište.

Neki analitičari upozoravaju da bi u slučaju hibrida kineski proizvođači ipak mogli postupati opreznije na tržištu EU-a kako ne bi isprovocirali nove carinske mjere.

“Kad bi BYD za Qin Plus u Europi stavio cijenu od 20 tisuća eura siguran sam da bi to izazvalo novi potres”, smatra Yale Zhang iz kineske tvrtke za analizu tržišta automobila Automotive Foresight.

U SAD-u i Kanadi su carine na kineske električne automobile 100 posto.