Kineski rast BDP-a u prvom tromjesečju premašio očekivanja, iako se u narednim mjesecima očekuje pad izvoza zbog američkih carina

Rast kineskog gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine nadmašio je očekivanja, i to najviše zbog solidne domaće potrošnje i industrijske proizvodnje. Ipak, neki analitičari misle da bi se kineski zamah mogao uskoro ispuhati kad se počne osjećati puni efekt američkih carina, koje bi mogle biti najveći udarac za Kinu u posljednjih nekoliko desetljeća.

Američki predsjednik Donald Trump prošlog tjedna je povisio carine na kinesku robu na astronomskih 145 posto, što je navelo Peking da za odmazdu uvede svoju carinu od 125 posto na sav uvoz iz SAD-a. Podaci objavljeni u srijedu pokazuju da je BDP Kine porastao za 5,4 posto u razdoblju između siječnja i ožujka ove godine, u odnosu na godinu dana ranije, dok u odnosu na posljednji kvartal prošle godine nije bilo promjene. Rast je uvelike premašio očekivanja analitičara iz ankete agencije Reuters, koji u prognozirali povećanje od 5,1 posto.

Sad se očekuje da će se neočekivani zamah naglo usporiti u idućim mjesecima, kad šok američkih carina počne opterećivati izvoz i stvarati pritisak na kinesku vladu da uvede dodatne mjere potpore domaćim kompanijama, kako bi to drugo najveće gospodarstvo na svijetu ostalo stabilno.

Zasad se čini da su državni poticaji ipak uspjeli u poticanju veće domaće potrošnje i investicija, rekao je Xu Tianchen iz Economist Intelligence Unita, opisavši rast od 5,4 posto kao “vrlo dobar” početak. “U posljednje dvije godine Kina je uvijek imala odlično prvo tromjesečje, i zatim razočaranje u drugom tromjesečje… Kini je potreban odlučan i hitan politički odgovor na dodatni pritisak američkih carina,” kaže Tianchen.

Izvoz je i dalje najsvjetlija točka kineskog gospodarstva, a trgovinski suficit od bilijun dolara od prošle godine pomaže u potpori rasta, usprkos dugotrajnom padu nekretninskog sektora i slabe domaće potražnje koji otežavaju snažniji ekonomski oporavak. To sve komplicira politički izazov za Peking, jer Trumpova opsesija deficitom i robnom razmjenom s Kinom guši ključnog pokretača rasta.

Kineski premijer Li Qiang rekao je ovog tjedna da će se kineski izvoznici morati ove godine nositi s “temeljnim” eksternim promjenama, te obećao još državnih mjera za poticanje domaće potrošnje. Ulagači u Kini su bez obzira na dobre rezultate skeptični prema zbivanjima u narednim mjesecima, pa je tako kompozitni indeks šangajske burze SSEC pao za skoro 1,0 posto, a pala je i vrijednost kineskog yuana.

Kad se uspoređuje prvi kvartal ove godine sa zadnjim kvartalom prošle, rast je bio tek 1,2 posto, što označava usporavanje sa rasta od 1,6 posto u prethodnom tromjesečju. Očekuje se da će u cijeloj 2025. godini kineska ekonomija rasti oslabljenim tempom od 4,5 posto godišnje, smatraju ekonomisti koje je anketirao Reuters, u odnosu na prošlogodišnjih 5,0 posto, što znači da bi rast mogao biti niži od službeno zacrtanog cilja od oko 5,0 posto.

Brojni analitičari srezali su svoje prognoze kineskog BDP-a za ovu godinu, pa tako analitičari australskog ANZ-a su u srijedu snizili prognozu za 2025. godinu s ranijih 4,8 posto na 4,2 posto, dok za 2026. predviđaju 4,3 posto, umjesto ranijih 4,5 posto. Analitičari banke UBS izražavaju još veći pesimizam, budući da su ovaj tjedan snizili prognozu za 2025. godinu sa 4,0 na 3,4 posto, uz pretpostavku da će kinesko-američka borba carinskim stopama ostati na snazi do daljnjeg, i da će Peking izdbojiti nova sredstva u obliku državnih poticaja.

“Vjerujemo da će carinski šok biti neviđen izazov za kineski izvoz, te će dovesti do velikih promjena i u domaćem gospodarstvu,” istaknuli su analitičari UBS-a u svojem komentaru.

Iako je i za brojne druge zemlje uveden namet na uvoz njihove robe, a za praktički sve države je uveden “bazni” namet od 10 posto, Trumpu je najveći fokus bio na Kini. Prošlog tjedna je povećao namete na ukupno 145 posto, što je navelo Peking da uvede svoje carine na američku robu od 125 posto. Osim toga, Trump je uveo i sektorske carine za uvoz čelika, aluminija i automobila iz svih zemalja svijeta, a najavljuje da će uskoro uvesti i nove stope za farmaceutske proizvode i poluvodiče.

Kontekst eskalacije trgovinskog rata sa SAD-om skrenuo je pažnju s nekih svijetlih točaka u drugim podacima o kretanjima kineske ekonomije. Kineska maloprodaja, koja služi kao ključni pokazatelj domaće potrošnje, rasla u ožujku za 5,9 posto godišnje, nakon što je u razdoblju za siječanj i veljaču rasla tek 4,0 posto, dok se rast volumena tvorničke proizvodnje povećao sa 5,9 posto u prva dva mjeseca na 7,7 posto. Obje brojke su bile veće od očekivanja.

Rast trgovine na malo potaknut je najviše naglim dvoznamenkastim povećanjem prodaje kućanske elektronike i namještaja, čemu je uvelike pridonio vladin poticaj, u obliku programa zamjene starih uređaja za nove.

Međutim, pad tržišta nekretnina u Kini i dalje negativno utječe na cjelokupni gospodarski rast. Ulaganja u nekretnine su u prva tri mjeseca 2025. pala za 9, 9 posto na godišnjoj razini, čime se nastavlja pad od 9,8 posto u razdoblju siječanj-veljača. U ožujku se cijene novih stambenih objekata nisu mijenjale u odnosu na ranija dva mjeseca.

Podaci od srijede ukazuju na neujednačen gospodarski oporavak, posebice s obzirom da povećana stopa nezaposlenosti i stalni deflatorni pritisak povećavaju bojazan zbog slabe domaće potražnje. “Dobri rezultati BDP-a ne znače da je ukupno stanje gospodarstva zdravo. Deflacija i visoka stopa nezaposlenosti mladih i dalje su glavni razlozi za zabrinutost,” rekao je Raymond Yeung, glavni ekonomist za Kinu pri banci ANZ.

Osim toga, analitičari kažu da će nagli porast kineskog izvoza u ožujku, potaknut tvornicama koje su žurno obavljale pošiljke kako bi preduhitrile najnovije Trumpove carine, naglo pasti u mjesecima koji dolaze. Kineski dužnosnici su u više navrata kazali da Kina ima još dovoljno prostora i alata za poticanje gospodarskog rasta, a svi analitičari očekuju da će u idućih nekoliko mjeseci biti predstavljene nove mjere državnih poticaja i drugih mjera. Krajem prošle godine Kina je već imala period ublažavanja monetarne politike.

Početkom travnja rejting agencija Fitch snizila je svoju ocjenu za Kinu, i kao razlog navela nagli rast državnog zaduživanja i rizik za javne financije, što ukazuje da će državna poltika morati gađati osjetljivu ravnotežu između mjera za povećanje potrošnje i obrane od pada trgovinske razmjene.

“Trenutačna situacija izgleda slično kao i negativni šokovi koje je Kina imala u prošlosti, kao što su bili izbijanje pandemije Covida u 2020. ili globalna financijska kriza 2008. godine. Smatramo da kineske vlasti imaju pred sobom vrlo malo različitih opcija, osim velike fiskalne ekspanzije,” kazao je Yeung iz ANZ-a.