Kineski izvoz rastao sporije od očekivanja, uvoz skočio gotovo 28 posto

Rast kineskog izvoza u ožujku osjetno je usporio, dok je uvoz zabilježio najsnažniji skok u više od četiri godine, pokazuju najnoviji carinski podaci, u trenutku kada rat na Bliskom istoku pojačava neizvjesnost u globalnoj trgovini i diže cijene energenata i sirovina.

Kineski izvoz u ožujku je, izražen u američkim dolarima, porastao za 2,5 posto u odnosu na isti mjesec lani. Time je pao na najnižu razinu rasta u posljednjih šest mjeseci i ostao znatno ispod očekivanja analitičara, koji su predviđali rast od 8,6 posto. U prva dva mjeseca godine, koji se u kineskoj statistici zbog lunarne Nove godine promatraju zajedno, izvoz je bio porastao 21,8 posto.

Istodobno je uvoz skočio za 27,8 posto na godišnjoj razini, što je najjači rast od studenoga 2021. godine i znatno više od očekivanih 11,2 posto. U prva dva ovogodišnja mjeseca rast uvoza iznosio je 19,8 posto.

Takva kombinacija slabijeg izvoza i snažnog uvoza smanjila je kineski trgovinski višak. Od početka godine do kraja ožujka on je iznosio 264,3 milijarde dolara, što je tri posto manje nego u istom razdoblju lani, nakon što je u prva dva mjeseca dosegnuo rekordne razine.

Analitičari upozoravaju da Kina više cijene energije ne može u potpunosti prebaciti na strane kupce, što dodatno sužava višak u trgovini. Ujedno se vidi i pritisak na ključna izvozna tržišta. Kineski izvoz u Sjedinjene Države, koji pada dvoznamenkastim stopama još od zaoštravanja trgovinskih napetosti prošlog proljeća, u ožujku je bio manji za 26,5 posto nego prije godinu dana, dok je uvoz iz SAD-a porastao jedan posto.

Trgovina Kine s Bliskim istokom također je u ožujku oslabila nakon dva mjeseca rasta, što dodatno upućuje na posljedice sukoba u regiji. Kineske vlasti pozvale su na smirivanje situacije, upozoravajući da rat stvara sve složenije i teže uvjete za međunarodnu razmjenu.

Rast cijena energenata i sirovina već se počeo prelijevati i na kinesku industriju. Tvorničke cijene u ožujku su porasle 0,5 posto, prvi put u više od tri godine, što pokazuje da proizvođači osjećaju rast ulaznih troškova. Istodobno je potrošačka inflacija ostala slaba i iznosila je jedan posto, što upućuje na i dalje prigušenu domaću potražnju.

Podaci o uvozu sirovina dodatno pokazuju koliko je Kina oprezna u novim okolnostima. Uvoz rijetkih metala više se nego utrostručio po vrijednosti, dok je uvoz soje porastao 20 posto po volumenu. S druge strane, uvoz sirove nafte smanjen je za gotovo 2,8 posto po količini, a uvoz prirodnog plina pao je za 10,6 posto, na najnižu razinu od listopada 2022.

Iako Kina raspolaže velikim strateškim zalihama nafte, raznolikijim energetskim miksom i snažnim administrativnim mehanizmima kontrole cijena, njezino gospodarstvo i dalje ostaje osjetljivo na moguće dulje zatvaranje Hormuškog tjesnaca i na globalno usporavanje koje bi moglo proizaći iz produljenog sukoba.

U fokusu tržišta sada je objava kineskog BDP-a za prvo tromjesečje. Analitičari očekuju rast od 4,8 posto, nakon 4,5 posto u posljednjem kvartalu 2025. godine, što je tada bila najniža stopa u tri godine. Kinesko gospodarstvo pritom i dalje snažno ovisi o izvozu, koji je prošle godine činio oko trećine ukupnog rasta.