Kineska uprava za energetiku (NEA) priopćila je u srijedu da će u narednih pet godina proširiti korištenje struje iz obnovljivih izvora i izvan energetskog sektora, kako bi se iskoristio višak energije iz sve većeg broja vjetroturbina i solarnih elektrana u toj zemlji.
Pokrajinske vlasti i velike elektrane trebale bi pomoći lokalnim vlastima u izgradnji industrijske baze za proizvodnju tzv. zelenog vodika, zelenog amonijaka, zelenog metanola i održivog zrakoplovnog goriva u idućem petogodišnjem planu ekonomskog razvoja, za razdoblje od 2026. do 2030. godine, navela je NEA u svojem mišljenju o integraciji novih količina struje.
Zeleni vodik se proizvodi korištenjem električne energije iz obnovljivih izvora za pokretanje kemijske reakcije kojom se voda dijeli na molekule vodika i kisika.
Takav “zeleni” vodik potom se može koristiti kao pogonsko gorivo koje ne proizvodi štetne ugljične emisije, u sektorima kao što su teška industrija i transport, kao pogonsko gorivo za industrijske procese ili vozila, ili pak kao sirovina za proizvodnju amonijaka i metanola, kemijskih spojeva koji se koriste za proizvodnju umjetnih gnojiva ili u brodarstvu.
NEA također kaže da u priobalnim područjima treba poticati veće korištenje offshore vjetroturbina za proizvodnju vodika – industrije koja je tek u povojima.
U dokumentu se također poziva na korištenje struje iz obnovljivih izvora za grijanje, posebice u industrijskim zonama. Kineski energetski planeri smatraju da je izgradnja industrijskih parkova s niskim stopama ugljičnih emisija ključan korak u postizanju ciljeva dekarbonizacije, jer industrija troši oko 60 posto sve struje u Kini.
Pronalaženje novih tržišta i primjena za energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora postaje sve veći i hitniji problem, jer je ogromne količine elektrana u sektoru obnovljive energije – najvećeg na svijetu – katkad proizvodi više struje nego što elektrodistribucijska mreža uopće može prihvatiti.
U takvim situacijama potencijalna proizvodnja se mora smanjiti kako bi se količine prilagodile kapacitetu mreže, osim ako se ne investira u katkad vrlo skupa proširenja same mreže.
Očekuje se da će izgradnja industrijske baze pogonjene obnovljivim izvorima zato biti u fokusu kineskih državnih energetskih agencija tijekom sljedećeg petogodišnjeg plana, koji je usvojen krajem listopada i koji predviđa zaokret prema ulaganjima u nove tehnologije i “čistu” energetiku.
Konzultanstka tvrtka Wood MacKenzie nedavno je projicirala da će u narednih 10 godina u čak 21 od 22 kineske pokrajine stopa takvog ograničavanja prekomjerne proizvodnje iz solarnih elektrana iznositi u prosjeku više od 5 posto.
To znači da bi u izostanku intervencije problem mogao u narednom desetljeću postati puno gori, jer je u prvih osam mjeseci ove godine tek 10 pokrajina morale ograničavati proizvodnju, pokazuju službeni podaci – iako su još uvijek bile unutar nacionalnog prosjeka za cijelu Kinu od 10 posto.
Istovremeno, Kina je i najveći svjetski graditelj elektrana na ugljen, pa je tako samo prošle godine počela gradnja novih 94,5 GW takvih kapaciteta – najviše od 2015. godine, što bi moglo zakomplicirati zelenu tranziciju u Kini, inače najvećem svjetskom potrošaču ugljena i najvećem proizvođaču emisija.
Iako su kineske vlasti početkom ovog desetljeća najavile strože ograničavanje elektrana na fosilna goriva, sve češće nestašice i neuravnoteženost mreže doveli su do skoka investicija u elektrane na ugljen u posljednjih par godina. Zbog širenja sektora pogonjenog fosilnim gorivima, rekordne količine energije iz obnovljivih izvora se i teže spajaju na distribucijsku mrežu.
Pročitajte još:
Prošle godine je pokrenuta i izgradnja vjetroelektrana i solarnih elektrana kapaciteta 356 GW – tri i pol puta više nego onih na ugljen – čime je prije roka dosegnut cilj da do 2030. Kina raspolaže sa 1.200 GW kapaciteta iz obnovljivih izvora.
No, struja iz obnovljivih izvora se mora natjecati s onom iz fosilnih goriva za limitirani prostor u distribucijskoj mreži, iako je Peking obećao da će u periodu od 2026. do 2030. srezati proizvodnju fosilne energije.
