Kina je i ove godine postavila cilj gospodarskog rasta od pet posto, kao i u 2024. unatoč trgovinskim sukobima koji se razbuktavaju, ali je i podigla proračunski manjak na najvišu razinu u zadnja tri desetljeća.
Deficit proračuna za 2025. se planira na četiri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a istodobno je ciljana stopa inflacije snižena na dva s tri posto iz prošle godine što je najniža brojka u više od dva desetljeća.
Time zapravo vlada priznaje slabost domaće potražnje.
Vlada je također razradila plan dodatnih mjera za poticanje gospodarstva što uključuje izdavanje obveznica posebne namjene u vrijednosti od 4,4 bilijuna juana (570 milijardi eura) za financiranje infrastrukturnih projekata, zatim 1,3 bilijuna juana (168 milijardi eura) posebnih dugoročnih trezorskih zapisa te 500 milijardi juana (65 milijardi eura) u posebnim državnim obveznicama za potporu najvećim komercijalnim bankama.
Usvojene su i politike za jačanje domaće potrošnje, potporu sektoru umjetne inteligencije te razvoju projekata temeljenih na obnovljivim izvorima energije.
Premijer Li Qiang priznao je rizike koji proizlaze iz carina koje nameće SAD zbog čega je, kako kaže, potrebno ojačati domaću potražnju.
SAD su dosad nametnule carine na uvoz kineske robe od 20 posto, a Kina je uzvratila stopama od 15 i 10 posto na određene američke poljoprivredne i prehrambene proizvode. Te će stope stupiti na snagu 10. ožujka. Prije toga Kina je uvela carine na uvoz američkog ukapljenog prirodnog plina, nafte, poljoprivrednih strojeva i određenih tipova vozila.
Pročitajte još:
Širenje trgovinskog ratovanja, koje uključuje američke mjere prema Meksiku i Kanadi, nepovoljno je utjecalo na globalna tržišta dionica u utorak, no u srijedu su kineski indeksi porasli.
Predsjednik SAD-a Donald Trump je u obraćanju Kongresu priznao “manji poremećaj” kojeg je izazvalo uvođenje carina, no pritom je dodao da je to očekivano.
