Kina i Trump najavljuju carine na carine, a Europa se sprema na ekonomski šok

Kina je najavila da neće popuštati “ucjenama” SAD-a u posljednjoj razmjeni udaraca u globalnom trgovinskom ratu kojeg je potaknuo američki predsjednik Donald Trump najavom uvoznih nameta za praktički sve države svijeta.

Nakon što je Trump, između ostalog, najavio novi namet od 34 posto na svu kinesku robu, što se kumulativno zbraja s ranije uvedenih 20 posto, Peking je kao odmazdu najavio da će Kina uvesti carinu od 34 posto na sav uvoz iz Amerike. Na to je Trump odgovorio prijetnjom da će u tom slučaju dodati još 50 posto carine na kinesku robu, čime bi se ukupna davanja za kineski uvoz mogla popeti na 104 posto.

Carine za pojedine države se također zbrajaju sa sektorskim nametima koje je također Trump uveo ili najavio u proteklih par mjeseci, poput nameta za uvoz čelika ili aluminija, kao i za automobile strane proizvodnje. Iz njegovih mjera zasad su izuzete neke vrste proizvoda, poput farmaceutske robe.

No, u utorak ujutro Peking je odgovorio da neće popustiti ucjenama i da ne odustaje od svojih recipročnih carina. “Prijetnja američke strane eskalacijom carinskih stopa protiv Kine je samo nova greška povrh greške, što ponovno razotkriva ucjenjivačku prirodu američke strane. Ukoliko SAD inzistira na svome, Kina će se boriti do kraja,” priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine,

Europska unija, kojoj je Trump nametnuo opću carinu od 20 posto, također je predložila vlastite protumjere za SAD. Europska unija u srijedu će glasati o proširenju popisa američke robe na koje će se uvesti carine, kao odgovor na prošlo mjesečne Trumpove mjere za čelik i aluminij. Zasad još nije poznato čime će EU odgovoriti na dodatnu opću stopu od 20 posto najavljenu prošlog tjedna.

Trumpove carine su dovele do potresa u desecima država širom svijeta, prodrmala financijska tržišta koja na svim kontinentima bilježe pad, i potaknule očekivanja da će cijelo svjetsko gospodarstvo možda ući u recesiju. Burze su se u ponedjeljak ipak ponešto stabilizirale, nakon nekoliko mučnih dana za ulagače, što je navelo neke poslovne lidere, uključujući i neke bliske Trumpu, da pozovu predsjednika na promjenu politike.

Japanski indeks Nikkei porastao je u utorak za 6 posto, nakon što je dan ranije dotaknuo najnižu razinu u 18 mjeseci, nakon što je japanski premijer Shigeru Ishiba s Trumpom uspio dogovoriti da se pokrenu novi trgovinski pregovori. Američki šef diplomacije Marco Rubio također je razgovarao sa svojim pakistanskim kolegom o carinama i budućim trgovinskim odnosima.

Kineske blue chip dionice su porasle za 1 posto, nakon pada od preko 7 posto u ponedjeljak. dok je hongkonški Hang Seng indeks skočio za oko 2 posto, nakon što je u ponedjeljak imao najgori dan od 1997. godine. Burzovne budućnosnice SAD-a također su se pomaknule prema gore nakon pada na najnižu razinu u više od godinu dana.

Indonezijska tržišta su teško pogođena – tamošnje dionice su pale za 9 posto, a lokalna valuta je pala na rekordno nisku razinu kada je trgovina nastavljena u utorak nakon produljenog praznika. Indonezijska središnja banka najavila je da će intervenirati, kao što su intervenciju najavile vlasti i u drugim državama.

Trump je rekao da će carine, koje su nametnuta svim zemljama po stopi od minimalno 10 posto za sav uvoz u SAD, s dodatnim ciljanim stopama za pojedine teritorije koji se kreću sve do 50 posto, pomoći SAD-u da ponovno izgradi industriju za koju kaže da je nestala u proteklih nekoliko desetljeća liberalizacije svjetske trgovine. “To je jedina prilika da naša zemlja resetira odnose. Jer nijedan drugi predsjednik ne bi bio voljan napraviti ono što ja radim,” rekao je novinarima u Bijeloj kući.

Iako Trump kao osnovu za izračun carina koje lažno opisuje kao “recipročne” koristi deficit robne razmjene SAD-a sa drugim državama, carine su uvedene i za države sa kojima SAD već ostvaruje suficit. Također, u izračun nisu bile uključene usluge, a osobito digitalni servisi, u kojima američke kompanije globalno dominiraju.

Europska komisija u međuvremenu je predložila protumjere u obliku carina od 25 posto za niz proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, orašaste plodove i kobasice, iako su drugi potencijalni proizvodi, poput burbon viskija, izostavljeni s popisa. Protiv oporezivanja viskija navodno su po izvorima irske javne televizije RTE bili Irska, Italija i Francuska, tri države koje se brinu da bi američke protumjere za europski alkohol mogle naštetiti njihovim industrijama pića.

Europski dužnosnici su rekli da su spremni pregovarati s Trumpovom vladom o sporazumu u kojem bi obje strane za robnu razmjenu uvele nultu stopu carina. “Prije ili kasnije, sjedit ćemo za pregovaračkim stolom sa SAD-om, i pronaći uzajamno prihvatljiv kompromis,” izjavio je povjerenik Komisije za trgovinu Maroš Šefčovič.

Europskoj uniji su problematične već uvedene carine za automobile i metale, a u srijedu bi trebala stupiti na snagu i nova carina od 20 posto za sve ostale proizvode. Trump je također zaprijetio uvođenjem visokih carina na uvoz europskih alkoholnih pića.

Investicijska javnost i politički lideri i dalje ne znaju jesu li Trumpove carine trajna promjena trgovinske politike ili se radi o taktici za iznuđivanje ustupaka od drugih zemalja. Američki ministar financija Scott Bessent navodno se u nedjelju sastao s Trumpom na Floridi, izvijestio je Politico, kako bi ga uvjerio da je važno postići trgovinske sporazume s partnerima, kako bi se globalnim tržištima poslao signal američka strategija ima nekakav cilj.

Dužnosnici američke vlade kažu da su deseci drugih zemalja izrazili želju za ukidanjem američkih carina, koje bi trebale stupiti na snagu u srijedu, i ponavljaju mantru da Trump ispunjava predizborna obećanja da će preokrenuti desetljeća liberalizacije globalne trgovine, za koju vjeruje da je uništila američko gospodarstvo.

Ugledni poslovnjaci sa Wall Streeta također su počeli izlaziti u javnost s kritikama američkog carinskog režima. Šef banke JPMorgan Chase, Jamie Dimon, rekao je da bi Trumpove mjere mogle ostaviti trajne negativne posljedice, dok je poznati upravitelj investicijskih fondova i pristaša Trumpa, Bill Ackman, izjavio da bi one mogle dovesti do “ekonomske nuklearne zime.”

Ackman je jedan od rijetkih Trumpovih pristaša koji kritiziraju trgovinske poteze. Milijarder Elon Musk, koji predvodi Trumpove napore na smanjenju državne potrošnje, pozvao je tijekom vikenda na ukidanje carina između SAD-a i Europe. Također je izravno pozvao Trumpa na promjenu politike carina, izvijestio je Washington Post.

Zbog sve veće opasnosti od recesije ulagači sada očekuju da bi američki Fed već idući mjesec mogao smanjiti kamatne stope. Trump je u ponedjeljak opet pozvao Fed na snižavanje kamatnih stopa, no predsjednik Feda, Jerome Powell, zasad se ne oglašava.