Kapaciteti energije vjetra i sunca u EU porasli za dvije trećine od 2019.

Freepik.com
Raste uporaba OIE u EU i svijetu, Foto: Freepik.com/Ilustracija

Energetski sektor Europske unije značajno se promijenio zbog ambicioznih klimatskih politika i mjera za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, posebno od 2019. godine. Prema analizi energetskog think tanka Ember, kapaciteti energije vjetra i sunca u Europskoj uniji porasli su za 65 posto od 2019. do 2023. godine, a Njemačka je dala najveći doprinos.

U izvješću se navodi da je Njemačka zaslužna za 22 posto povećanja, a slijedi je Španjolska s 13 posto. Više od polovice od 27 država članica EU barem je udvostručilo svoje kapacitete energije vjetra i sunca tijekom tog razdoblja.

Od 2019. do 2023. solarni kapaciteti u EU više su se nego udvostručili, dosegnuvši 257 gigavata prošle godine, dok je kapacitet energije vjetra povećan za gotovo trećinu na 219 gigavata. Zbog novih kapaciteta, zajednički udio energije vjetra i sunca u proizvodnji električne energije u EU, porastao je sa 17 posto na 27 posto u posljednje četiri godine.

Cilj strategije Green Deal Europske komisije je da obnovljivi izvori energije čine najmanje 42,5 posto energije koja se koristi u cijeloj EU do 2030. godine. Uz Green Deal, EU nastoji postati klimatski neutralna do 2050. Strategija uključuje mjere u područjima kao što su energija, promet, industrija i poljoprivreda. Emberova stručnjakinja, Sarah Brown, kaže da su ambiciozne klimatske politike i ciljane mjere za udaljavanje od ruskog plina stvorile stvaran i održiv pomak.

I na svjetskoj razini, ističe se u izvješću, udio zelenih energija se poboljšao.

Godine 2023. rast solarne energije i vjetra prvi je put gurnuo svijet premašivši 30 posto obnovljive električne energije. Obnovljivi izvori energije porasli su s 19 posto globalne električne energije u 2000., potaknuti povećanjem solarne energije i vjetra s 0,2 posto u 2000. na rekordnih 13,4 posto u 2023. godini. Kina je bila glavni doprinositelj u 2023., s 51 posto dodatne globalne solarne energije i 60 posto nove globalne proizvodnje vjetra. U kombinaciji s nuklearnom energijom, svijet je 2023. proizveo gotovo 40 posto svoje električne energije iz izvora s niskim udjelom ugljika. Kao rezultat toga, intenzitet CO2 globalne proizvodnje električne energije dosegao je novu rekordno nisku razinu, 12 posto niže od svog vrhunca 2007. godine“, navedeno je u izvješću.

Solar predvodi energetsku revoluciju. Bio je to najbrže rastući izvor električne energije 19. godinu zaredom, a prestigao je vjetar i drugu godinu za redom postao najveći izvor nove električne energije. Rekordno povećanje instalacija na samom kraju 2023. znači da je 2024. postavljena za još veći porast solarne proizvodnje.

Budućnost obnovljivih izvora energije je stigla. Osobito solarna energija ubrzava brže nego što je itko mislio da je moguće. Pad emisija u energetskom sektoru sada je neizbježan. 2023. je vjerojatno bila središnja točka – vrhunac emisija u energetskom sektoru – velika prekretnica u povijesti energetike. No brzina pada emisija ovisi o tome koliko brzo se nastavlja revolucija obnovljivih izvora energije. Dobra vijest je da već znamo ključne čimbenike koji pomažu zemljama da oslobode puni potencijal sunca i vjetra. Postoji prilika bez presedana za zemlje koje odluče biti na čelu budućnosti čiste energije. Širenje čiste električne energije ne pomaže samo u dekarbonizaciji energetskog sektora. Također osigurava povećanje opskrbe potrebno za elektrifikaciju cijelog gospodarstva; i to je prava promjena za klimu“, kaže Dave Jones, direktor programa Global Insights u Emberu.

Sušni uvjeti rezultirali su rekordnim padom proizvodnje hidroenergije, koja je pala na petogodišnju najnižu razinu. U normalnim uvjetima, čisti kapacitet dodan tijekom 2023. bio bi dovoljan da omogući pad proizvodnje fosilnih goriva od 1,1 posto, navode iz Embera.

„Međutim, nedostatak hidroenergije nadoknađen je povećanjem proizvodnje ugljena, što je dovelo do povećanja globalnih emisija u energetskom sektoru za jedan posto. 95 posto porasta proizvodnje ugljena u 2023. dogodilo se u četiri zemlje koje su bile ozbiljno pogođene sušama: Kina, Indija, Vijetnam i Meksiko“, objavio je ovaj think thank.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari