Kaos u novoj godini: Iz medija saznajemo za neke promjene u porezima

Porezna uprava (PU) obavijestila je u srijedu korisnike koji ostvaruju dohodak od imovine na temelju najma ili zakupa nekretnina da će se porez na taj dohodak određivati prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, priopćili su i dodali da se to uvodi stupanjem na snagu novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.

“Promjena se odnosi isključivo na primatelja poreza, odnosno onoga čiji je to prihod. Taj porez je prihod jedinica lokalne samouprave (JLS), pa će se sada uplaćivati onoj jedinici na čijem se području nekretnina nalazi, umjesto onoj na čijem je području sjedište poreznog obveznik, građana, kao što je bilo do sada. Građani će i dalje plaćati iste iznose poreza. Porez za spomenutu vrstu dohotka ostaje 12 posto na osnovicu i predstavlja konačni porez. Dakle, jedina razlika je što će taj porez biti plaćen na drugi IBAN i drugom primatelju”, objasnio je za Financije.hr Ante Beus, stalni sudski vještak za financije i računovodstvo.

Iz PU su istaknuli da će poreznim obveznicima koji ostvaruju takav dohodak, a kojima općina na čijem području se nekretnina kao predmet najma ili zakupa nalazi nije jednaka općini prebivališta, izdati nova rješenja na temelju važećih prijava i planove dospijeća za 2025. godinu. Prema tome, obvezu za siječanj, koja inače dospijeva 31. siječnja 2025. godine, potrebno je uplatiti do 28. veljače, s obvezom za veljaču.

Na novim rješenjima i otplatnim planovima porezni obveznici dobit će informaciju o novoutvrđenoj obvezi te uplatnim računima, a sukladno zakonskim izmjenama, naveli su iz PU.

Uz objavu Porezne uprave, Beus se osvrnuo i na novu poreznu reformu koja je stupila na snagu ove godine. Smatra da bi Vlada RH trebala prestati s praksom provođenja poreznih reformi u prosincu za sljedeću godinu.

“Ozbiljne vlade takve reforme planiraju i komuniciraju godinama unaprijed, a ne u posljednji trenutak. Također, takve reforme trebale bi biti transparentno komunicirane sa strukom, kako bi se izbjegle situacije poput ove, gdje struka, npr. u slučaju praga za ulazak u PDV, za promjene saznaje iz medija”, rekao nam je.

“Ovog puta imamo i zanimljivu situaciju s novim granicama poreznih stopa poreza na dohodak, za koje su jedinice lokalne samouprave trebale donijeti odluku o visinama do kraja studenog 2024. godine. Međutim, zbog uvođenja porezne promjene u posljednji trenutak, mnoge JLS nisu uspjele donijeti potrebne odluke na vrijeme”, dodao je.

Kaže da Vlada ne uzima u obzir druge dionike koje takve promjene direktno pogađaju, niti razmatra troškove koje te promjene nameću tim dionicima. Tvrdi i da česte izmjene poreznih politika ukazuju na loše upravljanje fiskalnom politikom.

“Tko će pokriti prekovremene sate, troškove edukacije zaposlenika, izmjene softverskih rješenja i slične troškove zbog igranja svakog novog ministra s poreznim sustavom? Očito, opet će teret pasti na leđa onih koji nemaju izbora nego prilagoditi se svakom hirovitom potezu bez ikakve predvidivosti i dugoročnog planiranja”, kazao je Beus.

Vlada se u novoj reformi fokusirala na porez na nekretnine i turistički najam. Uveli su niz promjena kako bi potaknuli vlasnike nekretnina da krenu u dugoročni najam jer smatraju da bi to moglo osigurati dovoljan broj potrebnih nekretnina i ujedno smanjiti cijenu istih.

Jedan od zakona koji se bavi turističkim najmom je Zakon o upravljanju i održavanju zgrada. Naime, prema tom zakonu, oni koji stan u višestambenoj zgradi budu htjeli iznajmiti turistima ili stranim radnicima morat će dobiti suglasnost 80 posto suvlasnika u zgradi. To neće moći lako ostvariti, posebno u zgradama u kojima susjedi nisu u dobrim odnosima.

“U pogledu apartmana, ne mogu podržati retroaktivno ukidanje dozvola za turistički najam, jer je takva mjera očito protuustavna. Jednako tako, uvjetovanje suglasnosti stanara zgrade za način korištenja nesporno privatnog vlasništva pojedinca, poput stana, predstavlja ozbiljno zadiranje u prava vlasnika. Ovakve mjere nemaju nikakve veze s provođenjem stambene politike, koja je isključivo odgovornost države, a ne građana, niti bi se ona smjela provoditi prisilom prema pojedincima”, rekao je Beus za naš portal.

“Smatram da je uvođenje poreza na nekretnine, čak i da je država odradila svoj dio posla – što nije jer zemljišne knjige nisu uređene – potpuno promašen potez. Tim porezom država zapravo kažnjava građane koji su mudro ulagali u nekretnine kako bi osigurali sebe i svoju obitelj te stvorili sigurnost u starosti, onu sigurnost koju im država nije uspjela osigurati”, zaključio je.

Dodao je da mjesečni trošak smještaja u staračkom domu dvostruko, a često i više, premašuje iznos prosječne mirovine. Dakle, nova reforma mogla bi negativno utjecati na dodatna primanja koja su si neki umirovljenici osigurali.

O novoj reformi razgovarali smo i s Vladom Brkanićem, poreznim stručnjakom i prodekan Veleučilišta RRiF. Koji je, kao i Beus, kritičan prema stalnim izmjenama poreznih propisa i čini mu se da tim izmjenama nema kraja.

“To je slabljenje sustava jer je staro porezno pravilo da se porezi bolje plaćaju što su stariji. Porez na nekretnine je porez na imovinu, odnosno bogatstvo, svih onih koji su štedjeli i ulagali u nekretnine. To nije porez na nekretnine jer ga ne plaćaju svi vlasnici nekretnina nego samo oni koji imaju više od jedne nekretnine. Drugi problem je paušalnog pristupa u određivanju poreznog tereta. Tarifa prema površini nekretnine ne izražava stvarnu vrijednost nekretnine. Dakle, u svakom porezu temelj za oporezivanje je osnovica – vrijednost na koju se primjenjuje porezna stopa. Bit će zanimljivo što će o tome reći Ustavni sud jer porezni teret nije odraz ekonomske snage vlasnika nekretnine”, rekao je Brkanić za Financije.hr.

“Proboj pravne odgovornosti koja se uvodi Općim poreznim zakonom je problematična s obzirom na to da je temelj poduzetništva ograničena odgovornost, tj. ona se svodi na uloženi kapital u društvo. Postoje slučajevi kada članovi društva (vlasnici) ili članovi uprave odgovaraju za dugove ako društvo koriste kao da je njihova imovina na štetu vjerovnika. Sudska praksa će pokazati koliko će poreznicima pomoći u naplati poreznih dugova ova zakonska izmjena”, dodao je.

Istaknuo je i da se porezne izmjene donose nedopustivo kasno. Pita se kako će se plaće obračunavati prema novim pravilima od 1. siječnja kada još nisu doneseni ni podzakonski akti – pravilnici. Kako i kada će programeri prilagoditi i ugraditi promjene u računovodstvene programe? Smatra da za razumijevanje donesenih promjena treba vremena.

“U Njemačkoj se porezne promjene donose godinu dana ranije radi pripreme za uvođenje istih. Ovo kod nas postaje kaotično. Na ministru Primorcu je da ubuduće ne dopusti da se Vlada politički poigrava s ‘dobrobitima’ koje porezi donose”, kazao nam je porezni stručnjak.