Kako za uvoznike funkcionira CBAM od 1. siječnja 2026. godine?

Od prvog dana 2026. u Europskoj uniji (EU) na snagu stupa naplaćivanje naknade za uvoz robe s ugljičnim otiskom što je poznato kao Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM). To znači da sve tvrtke koje uvoze cement, željezo, čelik, aluminij, umjetno gnojivo, električnu energiju i vodik moraju podnijeti odgovarajući registracijski zahtjev ili dobiti odobrenje u trenutku uvoza.

Drugim riječima, uvoznici koji još nisu podnijeli zahtjeve moraju reagirati brzo kako bi se izbjegli poremećaji, kašnjenja ili kazne. Zahtjevi se moraju podnijeti prije uvoza, a najkasnije do 31. ožujka 2026. za sve uvozne tvrtke kojih se to tiče.

No, treba reći da se to odnosi na godišnji uvoz više od 50 tona robe s ugljičnim otiskom. Ispod tog praga nadzora neće biti.

Dakle, početni korak koji pojedine tvrtke uvoznici trebaju poduzeti je osigurati da imaju CBAM broj računa, odnosno referentni broj CBAM registracijskog zahtjeva. Ako to već imaju mogu uredno nastaviti s uvozom uz nadzor emisija ugrađenih u proizvode.

U slučaju da nisu podnijeli zahtjev za status ovlaštenog CBAM deklaranta, moraju prvo znati je li količina godišnjeg uvoza robe na koju se procedura odnosi prelazi 50 tona ili ne. Ako ne prelazi, nema obveze prijave u CBAM registar. Inače, ta količina od 50 tona se odnosi na svu uključenu robu, osim električne energije i vodika.

Kada je količina veća od 50 tona razliku oko daljnjeg postupka čini pitanje je li uvoznik ima sjedište u EU ili izvan EU-a.

Tvrtke koje imaju sjedište u EU moraju podnijeti zahtjev odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu za dobivanje referentnog broja CBAM zahtjeva. Taj se broj može koristiti za carinske prijave do dobivanja CBAM broja računa.

Nacionalno nadležno tijelo u Hrvatskoj je Carinska uprava koja je dio Ministarstva financija.

Ako tvrtka uvoznik nema sjedište u EU, za dodjelu statusa ovlaštenog CBAM deklaranta mora najprije imenovati takozvanog neizravnog carinskog zastupnika koji će u njezino ime podnijeti odgovarajući registracijski zahtjev.

“Neizravni carinski zastupnik može podnositi CBAM deklaracije, izvješćivati o ugrađenim emisijama i predati CBAM certifikate koristeći svoj broj računa. On djeluje kao ovlašteni CBAM deklarant kada uvoznik nema poslovni nastan u EU ili uvoznik odluči delegirati svoje CBAM obveze. Svaki uvoznik može imenovati jednog ili više neizravnih carinskih zastupnika, ali svaki neizravni carinski zastupnik je odgovoran samo za robu uvezenu s njegovim odobrenjem. Time se osigurava jasnoća i izbjegava dupliciranje obveza”, objašnjava taj postupak hrvatska Carinska uprava.

Osim Carinske uprave, kao kontaktnu točku u Hrvatskoj tvrtke mogu koristiti i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Tvrtke će od nacionalnih nadležnih tijela kupovati CBAM certifikate čija će cijena biti temeljena na aukcijskim cijenama europskih emisijskih dozvola i izražena u eurima po toni emitiranog ugljičnog dioksida. Utvrđivat će se kao kvartalni prosjek tijekom 2026. i dnevni prosjek od 2027. godine.

Uvoznici u EU će deklarirati emisije ugrađene u njihov uvoz i priložiti odgovarajući broj certifikata svake godine. Ako pritom mogu dokazati da je ugljična cijena već plaćena tijekom proizvodnje robe, odgovarajući iznos može biti umanjen.

“Operatori izvan EU-a mogu dobrovoljno registrirati svoja postrojenja i podatke o emisijama u CBAM registar. Time se pomaže operatorima izvan EU-a da povjerljivo dijele verificirane podatke o emisijama s uvoznicima. Uvoznici koriste ove podatke za točno prijavljivanje ugrađenih emisija i primjenu odbitaka za cijene ugljika koje su već plaćene u inozemstvu. Ako je cijena ugljika plaćena u trećoj zemlji, uvoznici mogu uz odgovarajuću dokumentaciju odbiti njezinu vrijednost od CBAM obveza. Odbitak koristi prosječne ili stvarne cijene ugljika, pri čemu pristup stvarnih cijena zahtijeva strožu provjeru”, navodi hrvatska Carinska uprava.